Stereotipni vicevi o Hercegovcu u Zagrebu obično ovako počinju: “Prozove učiteljica maloga Jozu iz klupe i pita ga tko živi u BiH, a on odgovori kako tamo žive Hrvati, Hercegovci…” No, nastavak ove “prispodobe” nije vic nego realnost te završava odgovorom učiteljice kako to nije točno. Na-ime, ispravila je učenika kazavši mu kako u Bosni i Hercegovini žive Bošnjaci i Bošnjakinje. Upravo kako piše u knjizi za četvrti razred osnovne škole iz prirode i društva. Dijete u šoku sjeda u klupu ne razumijevajući u čemu je problem s obzirom na to da su se njegovi roditelji, otac Hercegovac, a majka rođena u Hrvatskoj, doselili u Zagreb gdje žive posljednjih petnaestak godina. Ove detalje podijelio nam je upravo taj Hercegovac iz Hrvatske koji je ostao šokiran onime što piše u udžbeniku iz kojega uči njegov sin. Riječ je o udžbeniku naziva “Nina iTino” (priroda i društvo za četvrti razred osnovne škole, izdavač Profil Klett, skupina autora Arijana Piškulić Mar janović, Jasminka Pizztola, Lidija Prpić i Željka Zagorac).
Susjedne zemlje
U lekciji koja govori o granicama Republike Hrvatske, kao i tko su joj susjedi, navodi se kako je Republika Hrvatska smještena na jugoistoku Europe, što je politički prihvatljiv termin za Zagreb. Nakon toga navode se susjedne države Republike Hrvatske te se od učenika traži da pronađu “prirodne granice”. Uz zastave država navedene su prirodne granice, koje su u slučaju BiH rijeke Sava i Una, Jadransko more i Dinara. Poseban dio odnosi se na stanovnike. Uz BiH stoji da tamo žive Bošnjakinja i Bošnjak. Ovaj udžbenik za Profil Klett kao izdavača potpisuje Dalibor Greganić, direktorica uredništva je Petra Stipaničev Glamuzina, dok su recenzentice profesorice Vida Bilogorević Gatolin i Manuela Kujundžić te Tvrtko Pleić, magistar edukacije, a lektorica odnosno korektorica još je jedna profesorica, Tanja Skiba. Odobrenje za tiskanje ovoga udžbenika za IV. razred osnovne škole dalo je i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske u svibnju 2021. godine. Navođenje isključivo Bošnjaka i Bošnjakinja kao stanovnika u Bosni i Hercegovini izazvalo je reagiranja i drugih roditelja, tvrdi naš sugovornik, kazavši kako je žalosno da se ovako uči djecu u Hrvatskoj. – Ovo je žalosno. Iskreno sam razočaran ovom, slobodno mogu reći, provokacijom. Čak i površni poznavatelji prilika znaju da u BiH žive Hrvati, Srbi i Bošnjaci, a ne samo Bošnjaci – rekao je Večernjakov sugovornik. Stvari su još gore ako se ima na umu da bi ovaj udžbenik morao proći najmanje četiri filtra osim njegovih autora koji ga potpisuju. To su urednik, izdavač, korektor . te na kraju i samo Ministarstvo ‘ znanosti i obrazovanja. Da su autori kojim slučajem na tražilici Google upisali samo naziv “Bosna i Hercegovina” pa potražili “izvore” s inače nepouzdane Wikipedije, mogli bi zaključiti kako “u BiH žive tri konstitutivna naroda”.
Odgovor na Googleu
– To su Bošnjaci, Srbi i Hrvati – navodi se i objašnjava kako se radi o ustavnoj kategoriji te da je njihov jezik bosanski, srpski i hrvatski. No, ništa od toga “nije poznato” profesorima koji su pisali udžbenik prirode i društva te koji i sami predaju biologiju i kemiju, poput prof. Bilogorević Gatolin, odnosno povijest – Kujundžić, dok je Pleić, kao dobitnik Rektorove nagrade, ipak najpoznatiji po tomu da je zaradio veliki novac sudjelujući u HRT-ovu kvizu “Šifra” prije nepunih šest godina. Ovakve “činjenice”, da u BiH žive Bošnjakinje i Bošnjaci, ne postoje čak ni u jednome udžbeniku za osnovne ili srednje škole koji se koriste u bosanskom nastavnom planu i programu u BiH. Da je pak tako, izazvao bi, posve sigurno, oštre političke rasprave te bio povod za nova nacionalistička prepucavanja. Koliko je problematičan udžbenik izdavača Profil Klett, najbolje se pak vidi iz iskustva bivše Jugoslavije. Može li se zamisliti da su komunističke vlasti iz prirode i društva izbrisale Hrvate, Slovence, Srbe… i napisale da u Jugoslaviji žive samo Jugoslaveni?
