Doček hrvatskih rukometnih reprezentativaca, umjesto da ostane isključivo sportska i nacionalna proslava, prerastao je u politički skandal – ili, kako bi mnogi rekli, u pravi cirkus. Na površinu su izbile nove političke podjele, ali i otvoreni sukob između Grada Zagreba i Vlade Republike Hrvatske.
Tko je iz svega profitirao, a tko je ostao kratkih rukava, u komentaru za Svijet analizira prof. dr. sc. Božo Skoko, komunikacijski stručnjak i prorektor Sveučilišta Algebra Bernays.
Pobjednici – i HDZ i Možemo
Nakon što je splasnula euforija i završili dočeci brončanih rukometaša, ključno pitanje glasi: tko je politički profitirao iz cijele situacije?
„Ako analiziramo učinke na biračka tijela jedne i druge strane, možemo reći da su pobjednici i HDZ, na čelu s Andrejem Plenkovićem, i Možemo, predvođen zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem“, ističe Skoko.
Naime, i jedni i drugi mogu tvrditi da su „njihovi pobijedili“.
Plenković – povratak domoljubnim vrijednostima
S jedne strane, premijer Plenković je pred svojim biračima pokazao odlučnost i jasan povratak domoljubnim vrijednostima.
„Dugo mu se prigovaralo da je otišao previše ulijevo, odnosno prema centru. Ovim potezom poslao je poruku biračkom tijelu koje očekuje jasnije nacionalno i domoljubno pozicioniranje“, objašnjava Skoko.
Tomašević i Možemo – principijelnost bez kompromisa
S druge strane, u Možemo likuju jer je gradonačelnik Zagreba, kako kažu, ostao vjeran svojim načelima i odbio organizirati doček na kojem bi nastupio Marko Perković Thompson, nakon što je na ranijem koncertu uzvikivan pozdrav „Za dom spremni“ u sklopu pjesme Čavoglave.
„Možemo se pred svojim biračima pozicionirao kao dosljedan i principijelan, bez popuštanja pod pritiscima“, dodaje Skoko.
Pravna dimenzija – Vlada ima jaču poziciju?
Ako se situacija promatra iz pravno-proceduralnog kuta, Skoko navodi da se, prema mišljenju većine ustavno-pravnih stručnjaka s kojima je razgovarao, čini da je Vlada u ovom slučaju u jačoj poziciji.
„Vlada je nadređena lokalnoj upravi i samoupravi. Lokalna vlast ne može blokirati odluke Vlade kada je riječ o javnim okupljanjima. Uostalom, postoji Zakon o javnom okupljanju koji omogućuje građanima okupljanje bez zabrana.“
Upozorava i na presedan koji bi se mogao stvoriti ako bi lokalna vlast imala pravo veta.
„Tada bi se moglo dogoditi da neka lokalna vlast zabrani, primjerice, komemoraciju u Jasenovcu“, ističe Skoko.
Kao primjer navodi i 2012. godinu, kada lokalna vlast u Splitu nije htjela organizirati Gay Pride, pa je tadašnja lijeva Vlada RH nametnula njegovo održavanje.
Thompson bez kontroverzi – „vuk sit, ovce na broju“
Prema Skoki, Vlada je vješto iskoristila situaciju.
„Thompson je pjevao, ali isključivo domoljubne pjesme, bez ustaških konotacija. Time su izbijeni aduti iz ruku onih koji su očekivali nove optužbe za fašizaciju i ekstremizam.“
Istodobno, rukometaši su dobili doček na razini kakvu su imali i ostali sportaši koji su osvajali medalje na europskim, svjetskim i olimpijskim natjecanjima.
„Drugim riječima – i jedni i drugi mogu biti zadovoljni.“
Najveći gubitnici – male stranke, posebno na desnici
Najmanje razloga za zadovoljstvo, smatra Skoko, imaju manje političke stranke, osobito na desnici.
„Plenković im je doslovno ukrao cijeli show. Sve ono na što su se godinama pozivali – Thompson, sloboda govora, domoljublje – sada nudi HDZ. Time te stranke postaju politički suvišne.“
Nova politička podjela: HDZ – Možemo
Skoko zaključuje kako se već sada, iako su izbori još relativno daleko, jasno naziru pripreme za novu političku polarizaciju.
„Ranije se mislilo da će glavna podjela biti HDZ – SDP. Danas je jasno da SDP i Možemo mijenjaju uloge, te da će Možemo biti glavni oponent HDZ-u.“
Naglašava da Možemo ima snažnu infrastrukturu u Zagrebu, koju će nastojati iskoristiti i na državnoj razini, s ambicijom osvajanja vlasti.
S druge strane, HDZ je dugo imao blagonaklon odnos prema Možemo, osobito zbog obnove Zagreba i velikih infrastrukturnih projekata, no u posljednje vrijeme napetosti su sve izraženije.
„Očito je da HDZ Možemo počinje doživljavati kao ozbiljnijeg političkog rivala nego sam SDP.“
Ideološka polarizacija kao europski trend
Na kraju, Skoko upozorava da Hrvatsku u narednom razdoblju očekuje još snažnija ideološka i vrijednosna polarizacija.
„To nije specifično hrvatski fenomen. Slični procesi vidljivi su diljem Europe, gdje se upravo na ideološkim razlikama grade ključne političke podjele.“
