Cijene osnovnih namirnica i higijenskih potrepština u Bosni i Hercegovini sve su bliže onima u zemljama Europske unije, dok su neke čak i veće. S druge strane, plaće ne prate taj galopirajući rast. Tako je prosječna neto plaća u Bosni i Hercegovini oko 1400 maraka, dok je, primjerice, u Sloveniji dvaput veća. U Njemačkoj i Austriji prosječna plaća je veća od 6000 maraka. Prema statističkim podacima, četveročlanoj obitelji u našoj zemlji za troškove života mjesečno je potrebno oko 3100 maraka, koliko iznosi potrošačka košarica. Stručnjaci kažu kako je najbolji pokazatelj kvalitete života kupovna moć stanovništva. I dok u našoj zemlji 60% primanja odlazi na osnovne životne potrebe, u zemljama EU-a taj postotak iznosi tek 30-ak posto.
Kako premostiti jaz
Cijene europske, plaće i mirovine domaće – rečenica je kojom se sve češće opisuje stanje u Bosni i Hercegovini. Ipak, sve je više primjera i da su pojedine namirnice čak i skuplje na policama u našoj zemlji nego u Europskoj uniji. Kako premostiti jaz između potrošačke košarice i osobnih primanja i na što građani troše najviše novca? Iako život na selu znači proizvodnju hrane i manje troškove po toj osnovi, u obitelji Vakčić iz Male Obarske kod Bijeljine kažu da su troškovi života svakodnevno sve veći. Osim toga, i sama proizvodnja hrane sve je skuplja, javlja BHRT. – Plaće jesu europske, ali kod političara, a ne kod radnika koji rade i doprinose, jer ovi samo raznose. Na selu se može proći, koga imamo u gradu, nešto mu damo. Dođu djeca, pomognu, pošaljemo, ali sve teže i teže – kaže Đorđe Vakčić. S 573 marke u džepu, koliko iznosi najniža mirovina, a koju prima najveći broj umirovljenika, prvo idu platiti režijske troškove, a za ostalo koliko ostane. “Eto, snalazim se, imam mirovinu koja mi može biti za hranu i režije”; “Dok se plate režije, nešto malo kupite, tablete…, sve je otišlo. Primjerice, mljeveno meso je 18 KM. Piletina je poskupjela, ma sve”; “Najviše ode za hranu, stanarinu i grijanje. Platite grijanje, vodu i ovo ostalo” – samo su neki od komentara umirovljenika. Kada plate račune, građani imaju novac samo za oskudnu prehranu.
Stanovnik BiH u prosjeku godišnje potroši 110 kilograma, a građanin EU-a tek 35 kilograma kruha
Dok mi godišnje pojedemo 43, građani EU-a pojedu čak 85 kilograma mesa po glavi stanovnika
Građanin u BiH dnevno pojede tek nešto više od 100 g mesa dnevno, a u Hrvatskoj 220 grama
Čak ni poznatom bh. kuharu nije jasno kako ljudi s tako malim primanjima uspiju preživjeti jedan mjesec. – S malo krumpira, na primjer, može biti miješani burek, pa se četveročlana obitelj može najesti za, recimo, 20 maraka za jedan obrok. Ali što je s doručkom i večerom? Kada govorimo o tim stvarima, onda se ne može i to prelazi košaricu. Smatram da cijene tih osnovnih životnih namirnica moraju biti kao prije 10 godina bez obzira na povećanja jer sam razgovarao s proizvođačima kada su u pitanju mlijeko, jaja, krumpir… Ne moraju biti toliko skupi, mogu biti prihvatljivi za sve nas – kazao je za N1 kuhar Žarko Marić. Građani su primorani smanjivati porcije i jesti nekvalitetnije. Zbog nedostatka novca za neke kvalitetnije namirnice apsolutni smo rekorderi po potrošnji jeftine i prilično zasitne hrane jer svoje apetite uglavnom zadovoljavamo kruhom, raznim drugim pekarskim proizvodima, makaronima… Iako je Svjetska zdravstvena organizacija utvrdila kako su crveno meso i mesne prerađevine kancerogeni, većina građana BiH bi, s obzirom na životni standard, gotovo u istoj mjeri trebala strahovati i od posljedica pretjerane konzumacije kruha i raznih vrsta tjestenine koje konzumiramo u mnogo većim količinama nego teletinu, junetinu ili svinjetinu.
Porazne statistike
Brojna istraživanja pokazala su da stanovnik BiH u prosjeku godišnje potroši 110 kilograma, a građanin EU-a tek 35 kilograma kruha. S druge strane, stanovnicima EU-a nismo ni blizu kad je riječ o potrošnji mesa s obzirom na to da tu namirnicu jedemo upola manje od njih. Pa tako, dok mi godišnje pojedemo 43, građani EU-a pojedu čak 85 kilograma mesa po glavi stanovnika. Stanovnik BiH u prosjeku godišnje pojede oko 60 kilograma voća. Naravno, sve spomenute brojke predstavljaju prosjek, što znači da je u BiH mnogo onih koji si ni to ne mogu priuštiti, ali i onih koji, s obzirom na primanja, mogu kupiti i “ptičjeg mlijeka”. Ako broj od 43 kilograma podijelimo s 365 dana u godini, dolazimo do podatka da građanin u BiH dnevno pojede tek nešto više od 100 grama mesa dnevno. Usporedbe radi, u Španjolskoj je to 270 grama, a u RH 220 grama. To je, naravno, prosjek, što znači da je u BiH dosta onih koji ni to sebi ne mogu priuštiti. Još su porazniji podaci ankete o potrošnji kućanstava u BiH 2021./2022. Naime, na hranu i ostale izdatke jedno tročlano kućanstvo u BiH u prosjeku je mjesečno trošilo 1775 KM. Prosječni trošak po tročlanom kućanstvu za hranu iznosio je 538, a za neprehranu 1237 KM. Tročlano kućanstvo na meso je u spomenutom razdoblju mjesečno trošilo 125 KM. Ako se u obzir uzme činjenica da kilogram mesa u prosjeku stoji oko 20 KM, nije teško izračunati da jedno kućanstvo na jelovniku dnevno ima oko 200 grama teletine, junetine ili piletine. Za voće kućanstvo u prosjeku mjesečno izdvaja 41, a za povrće 53 KM. Točnije, dnevno na voće trošimo nepunih 1,50, a na povrće 1,80 KM. To znači da, u prosjeku, jedno tročlano kućanstvo dnevno kupuje kilogram jabuka ili, primjerice, kilogram banana, ali svaki drugi dan.
