Za podignuti jedan hektar industrijske konoplje potrebno je oko 15 tisuća eura izravnih ulaganja.
Nakon žetve, naravno ako je uspješna godina i konoplja dobro rodila, može se uprihoditi i do 30 tisuća eura. Drugim riječima “čista” zarada je 15 tisuća eura, što je pozamašna svota u usporedbi sa drugim kulturama, voćem, povrćem, žitaricama koje zahtijevaju značajne financijske uloge, ali je zbog lošije cijene i nemogućnosti prodaje ukupan prihod značajno niži.
Usporedbe radi, na jednom hektaru mandarina može se u rodnim godinama ubrati oko 30 tona, što donese prihod od oko 8 tisuća eura.
JASNA RAČUNICA
Od toga se oduzmu troškovi gnojiva, zaštitnih sredstava i repromaterijala koji iznose i do 3 tisuće eura, pa na kraju zarada na hektaru mandarina “spadne” na skromnih 5 tisuća eura. Tako se lako može zaključiti da je industrijska konoplja čak tri puta dohodovnija kultura od mandarina.
S obzirom da dobro podnosi mediteransku klimu, mogla bi se saditi na neobrađenim dalmatinskim kraškim poljima, Konavoskom, Imotskom, Sinjskom. Industrijska konoplja mogla bi uspijevati i u dolini Neretve te zamijeniti plantaže mandarina ili nasade lubenica i jagoda. To je nezahtjevna biljka koja raste u svim klimatskim uvjetima, deklarirana je kao korov i uzgaja se bez pesticida i herbicida.
Otkako je izmjenama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga uveden pojam industrijske konoplje, što podrazumijeva podvrstu Cannabis sativa L. s ukupnim sadržajem THC-a 0,2 posto i manjim, čije se sorte nalaze na Zajedničkoj sortnoj listi Europske unije i nije uvrštena u Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga, interes za industrijsku konoplju raste.
Industrijska konoplja nije droga i legalna je za sadnju kod nas i u mnogim zemljama. Razlika između nje i indijske konoplje je u količini THC-a, tetrahidrokanabinola, glavne psihoaktivne tvari.
DOGOVORITI OTKUP I CIJENU
– Razmišlja li poljoprivredni proizvođač o uzgoju industrijske konoplje ili se već odlučio za sjetvu, mora najprije znati što će s urodom.
Ukoliko se odluči za prodaju uroda, potrebno je unaprijed dogovoriti otkup i cijenu. Međutim, ako se odluči za preradu potrebno je osigurati: adekvatno skladište za skladištenje, dogovoriti preradu, upoznati se sa zakonskom regulativom za stavljanje proizvoda na tržište i osigurati početna financijska sredstava za ulaganje u proizvod s dodanom vrijednosti, pojašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede.
Sorte industrijske konoplje nalaze se na zajedničkoj sortnoj listi Europske unije. Također, je legalizirano korištenje i ostalih dijelova biljke, (a ne samo sjemenki) odnosno korištenje cijele biljke industrijske konoplje u industrijske svrhe u građevinskoj, tekstilnoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, industriji papira, autoindustriji te u proizvodnji biogoriva. Osim toga ukinut je sustav prethodnog odobravanja uzgoja konoplje te je samo uspostavljena evidencija proizvođača industrijske konoplje pri Ministarstvu poljoprivrede.
Važno je napomenuti da su se pravne i fizičke osobe koje uzgajaju industrijsku konoplju dužne prije početka proizvodnje (sjetve) upisati u Evidenciju te u roku od 15 dana evidentirati bilo kakvu promjenu.
Većina proizvođača koja se odluči za uzgoj industrijske konoplje želi proizvoditi po ekološkim načelima i registrirati tu proizvodnju kako bi svoj proizvod mogli lakše prodati i postići bolju cijenu na tržištu.
Da bi registriralo ekološku proizvodnju gospodarstvo treba biti upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u Agenciji za plaćanja.
Sljedeći korak je odabrati kontrolno tijelo i uputiti mu zahtjev za obavljanje stručne kontrole i certifikaciju proizvoda u ekološkoj proizvodnji. Nakon izlaska na teren kontrolno tijelo sastavlja zapisnik i dostavlja ga proizvođaču koji tek tada ulazi u sustav ekološke proizvodnje.
– Kod industrijske konoplje postoji mogućnost proizvodnje nekoliko tisuća proizvoda od stabljike (građevinski materijal, papir, industrijski i potrošački tekstil, vlakno), listova (stelja, kompost, malč) i sjemena.
Sjeme se uglavnom upotrebljava za proizvodnju konopljinog ulja, koje se koristi u prehrani, industrijskim proizvodima, proizvodima za osobnu higijenu, te kao hrana za ljude i ptice, dok pogače koje dobivamo pri proizvodnji ulja služe kao hrana za životinje, pojašnjavaju nam agronomi.
Industrijska konoplja se dobro uklapa u plodored, zbog gustog sklopa stabljike potiskuje razvoj korova kao prirodni herbicid. Poželjna je u ekološkoj proizvodnji u kojoj nije dopuštena upotreba kemijskih sredstava u suzbijanju korova. Nakon konoplje tlo ostaje čisto, pozitivno utječe na plodnost tla i njezin korijen iz njega izvlači teške metale.
STALNI NADZOR
Zvonimir Kalić, mladi je poljoprivrednik koji sa svojom obitelji u slavonskom Vrpolju uzgaja konoplju.
Iako je riječ o biljci koja na ovim područjima nije uobičajena, obitelj Kalić je uspjela zaokružiti proizvodnju, pa tako proizvode četrdesetak proizvoda od konoplje, ulje, kozmetiku, čaj i brašno, lak i slastice, čokoladu s konopljom, čokoladirane sjemenke konoplje i med s konopljom. Ipak veliki problem je prodaja i nepovjerenje ljudi prema proizvodima od konoplje koji su na neki način stigmatizirani u javnosti.
– Ako se radi po zakonu, onda nema nikakvih problema. Kod nas dolaze inspekcije Ministarstva poljoprivrede, policija, sanitarna inspekcija i uvijek je sve u redu. A da bi proizvođač ostvario zaradu mora se “baciti” na proizvodnju finalnih proizvoda od konoplje koji su zapravo dodatna vrijednost – kazao je Kalić.
Prema statistikama, od 1200 hektara pod konopljom, koliko je bilo zasijano prije pet-šest godina, trenutačno je proizvodnja industrijske konoplje spala na skromnih 160 hektara i 226 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se time bave.
Agroklimatski uvjeti
Osnovno svojstvo industrijske konoplje je nizak sadržaj tetrahidrokanabinola (THC) koji mora biti manji od 0,2 posto u suhoj tvari. Nedozrele sjemenke mogu sadržavati veći postotak tetrahidrokanabinola. Utjecaj na sadržaj THC-a u sortama industrijske konoplje mogu imati i agroklimatski uvjeti proizvodnje te gnojidba mineralnim gnojivima.
Ograničena namjena
U sortama indijske konoplje, koju je zabranjeno sijati u Republici Hrvatskoj, sadržaj THC-a se kreće od 5-20 posto. Njena namjena je ograničena na korištenje u medicinske svrhe i proizvodnju opojnih droga.
