U situaciji u kojoj visoki predstavnik u BiH još uvijek ne donosi promjene Izbornog zakona koje bi omogućile legitimno političko predstavljanje, a uzimajući u obzir da u zakonodavstvu ne postoje članci koji govore o popunjavanju Doma naroda Parlamenta FBiH, bošnjačke političke stranke na ovim općim izborima pokušat će “ishodovati” scenarij prema kojemu će se Središnje izborno povjerenstvo “igrati” zakonodavca i tko zna po kojoj formuli računati izbor izaslanika iz svake od deset županija u FBiH, piše Večernji list BiH.
Cilj političkih elita iz bošnjačkog naroda je doći do brojke od 6 izaslanika u Klubu hrvatskog naroda, čime bi se stvorili uvjeti za izbor predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH, a zatim i novu federalnu Vladu bez sudjelovanja legitimnih predstavnika Hrvata.
Što je cilj
U startu će moći izabrati četvero Hrvata iz većinski bošnjačkih županija, a preostalu dvojicu “tražit će”, kako stvari stoje, na prostoru Zeničko-dobojske i Srednjobosanske županije, o čemu svjedoče i informacije s terena do kojih je došao Večernji list, a prema kojim se na listama bošnjačkih stranaka za županijske skupštine ZDŽ-a i SBŽ-a nalazi određeni broj Hrvata, i to na poprilično visokim pozicijama, a koje bi onda bošnjačkim glasovima pokušali ugurati u Skupštine te doći na korak do izbora istih u federalni Dom naroda.
Ponovno bi se radilo prokušanim receptom oduzimanja biračke volje hrvatskom narodu i nametanja predstavnika glasovima bošnjačkih birača, a ovoga scenarija svjesni su i u hrvatskim političkim strankama okupljenima u Hrvatski narodni sabor.
Iako je jasan stav HNS-a kako nema uvjeta da se izborni rezultati provedu, odnosno da se obavi posredni izbor izaslanika u klubovima federalnog Doma naroda, jasno je kako će se i uz upozorenja HNS-a ipak pokušati napraviti takvo što i bez postojanja zakonskog rješenja. Zbog toga se kao jedina mogućnost spašavanja i ono malo političkih prava Hrvata u Federaciji nameće potreba što masovnijeg izlaska na listopadske opće izbore, čime bi se onemogućio plan o bošnjačkom preuzimanju trećine Kluba Hrvata.
Što veći broj glasova za kandidate stranaka Hrvatskog narodnog sabora omogućio bi dovoljan broj ruku u skupštinama, poglavito navedenih županija u kojima se vodi bitka za dugoročni opstanak Hrvata u BiH. A masovni izlazak i glasovanje za zajedničku kandidatkinju HNS-a za člana Predsjedništva osigurao bi da Hrvati nakon listopadskih izbora imaju političku snagu i u ovom tijelu na razini države, što sa sobom vuče i bolju pozicioniranost i u međunarodnim okvirima.
Alternativa je crni scenarij prema kojemu bi se formirala neka nova platforma ili alijansa-vlast u kojoj ne bi bilo legitimnih predstavnika Hrvata, a što bi u ovom osjetljivom političkom i gospodarskom trenutku za cijelu državu bilo pogubno za dugoročni opstanak hrvatskog naroda u BiH.
Važnost izlaska na izbore
Hrvati bi osim predstavnika u vlasti ostali i bez mogućnosti utjecaja na gospodarske tijekove u Federaciji BiH, a što bi se onda posljedično odrazilo i na socijalno stanje u većinskim hrvatskim područjima u državi. A što se Hrvatima priprema na terenu, pokazuju i informacije iz dvije ključne županije. Radoje Vidović, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Srednjobosanske županije, nedavno je za Večernji list potvrdio kako su bošnjačke stranke na svoje liste kandidirale nekoliko Hrvata u namjeri da ih “proguraju” u županijsku Skupštinu, objasnivši kako je nekoliko stranaka pozicioniralo takve kandidate u sami vrh lista. Bošnjačke stranke glasovima svojih birača namjeravaju i izabrati Hrvate u Skupštinu susjedne Zeničko-dobojske županije, a u tom je kontekstu predsjednik Kluba Hrvata u federalnom Domu naroda i predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Zeničko-dobojske županije Ivo Tadić upozorio kako se na listama bošnjačkih stranaka nalazi deset Hrvata.
Sve to ide u prilog tezi o pokušaju rušenja političkog položaja hrvatskog naroda nakon listopadskih izbora, zbog čega u javnosti, onoj hrvatskoj, sazrijeva stav prema kojemu na ovim općim izborima svojim masovnim izlaskom na birališta moraju pokazati kako će stati u obranu svoje političke pozicije u BiH, a napose Federaciji BiH.
