Prema podacima Eurostata, prosjek starosti stanovništva Europske unije je 81,5 godina, piše Marija Medić Bošnjak za Večernji list BiH
Španjolci imaju najdulji životni vijek na Starom Kontinentu te, prema posljednjim podacima Eurostata, prosječno žive 84 godine, dok je prosječni životni vijek rođenih u Bosni i Hercegovini gotovo sedam godina kraći. Za činjenicu da Španjolci žive najdulje među stanovnicima Europske unije analitičari smatraju najzaslužnijim životni stil koji uključuje zdravu prehranu i dosta kretanja.
Vrijeme kao razlog
Naime, u ovoj zemlji najzastupljenija je mediteranska prehrana bogata voćem, povrćem, ribom i maslinovim uljem. Uz to, Španjolska obiluje sunčanim danima, što pogoduje tome da stanovnici više vremena provode na otvorenom, koristeći to vrijeme za bavljenje fizičkim aktivnostima. Predsjednik Španjolske udruge kardiologa Manuel Anguita je, govoreći o toj temi, kazao kako stanovnici mediteranskih zemalja cijene i svoj društveni život, zbog čega izlaze češće nego ljudi u nordijskim zemljama, koje pak stanovništvo u mediteranskim zemljama premašuju po BDP-u po glavi stanovnika.
Duljem životnom vijeku Španjolaca također doprinosi i činjenica da manje piju teška alkoholna pića, da imaju solidan javni zdravstveni sustav, kao i to da desetljećima nisu imali ratove te svojom politikom nastoje smanjiti broj prometnih nesreća.
Na drugom i trećem mjestu, kada je u pitanju životni vijek, su Italija, gdje ljudi u prosjeku žive 83,8 godina, te Malta s očekivanim životnim vijekom od 83,6 godina
Na drugom i trećem mjestu kada je u pitanju životni vijek su Italija, gdje ljudi u prosjeku žive 83,8 godina, te Malta s očekivanim životnim vijekom od 83,6 godina. Prosjek starosti stanovništva Europske unije je 81,5 godina. U Hrvatskoj, mediteranskoj i srednjoeuropskoj zemlji, ljudi žive ispod tog prosjeka, odnosno 78,8 godina. Bosna i Hercegovina se nalazi negdje na sredini liste. Naime, prema posljednjim podacima koje je u svojoj publikaciji “Žene i muškarci u Bosni i Hercegovini” objavila Agencija za statistiku BiH, očekivano trajanje života pri rođenju u 2022. je 77,5 godina za žene i 73,1 godinu za muškarce. S tim da ova dobna granica, gledajući podatke iz prethodnih godina, konstantno raste. Naime, prosječna starost umrlih osoba je na ukupnoj razini u posljednjih dvadeset godina porasla za 6,9 godina. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tijekom 2002. godine prosječna starost umrlih osoba ženskog spola bila je 70,7 godina, dok je prosječna starost osoba muškog spola bila tek 65 godina. Rastu prosjeka životnog vijeka svakako doprinosi kvaliteta života i zdravstvenog sustava, koja se posljednjih godina i u Bosni i Hercegovini koliko-toliko popravlja.
Velike količine stresa
Međutim, najveći neprijatelj stanovništva ove zemlje još uvijek su velike količine stresa, nedovoljno kretanje, konzumiranje duhanskih proizvoda i alkohola te nezdrava hrana, što je vidljivo iz najčešćih uzročnika smrti. Naime, žene u ovoj zemlji najčešće umiru od posljedica moždanog, a muškarci od posljedica srčanog udara.
Uz navedene uzročnike smrtnosti, tu je i dijabetes koji se sve češće javlja kao tihi ubojica. Prema podacima koje je objavio Eurostat, donju dobnu granicu životnog vijeka imaju Poljska, Slovačka, Litva, Mađarska, Rumunjska i Latvija, a na vrhu je Bugarska, gdje život u prosjeku traje 75,8 godina. Inače, svjetska populacija trenutačno raste u prosjeku od 75 milijuna osoba na godinu, što znači da 2050. godine možemo očekivati da svjetska populacija iznosi 9 milijardi osoba.
