Vlada FBiH uskoro bi na stolu trebala imati prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju. A prema tom prijedlogu značajno bi trebao biti izmijenjen obračun mirovina s 15 godina radnog staža.
Nemali broj umirovljenika u Federaciji BiH ima primanja koja su niža od minimalne mirovine, koja trenutačno iznosi 599,28 KM. Oni se nalaze u kategoriji tzv. razmjernih mirovina. Prema podacima Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO), baziranima na isplatama za protekli mjesec, takvih je umirovljenika 73.948.
– Veći broj korisnika razmjernih mirovina prima iznos od Federalnog zavoda manji od naše minimalne mirovine. Međutim, mi ne znamo kolika su njihova ukupna primanja, odnosno kolike mirovine primaju od inozemnih nositelja osiguranja – rekao je za Dnevni avaz Tomislav Kvesić, glasnogovornik PIO/MIO FBiH.
Radni staž
Radi se o korisnicima kojima se mirovina isplaćuje razmjerno duljini staža ostvarenog u FBiH, odnosno BiH, ali i u drugim državama. Budući da nijedna država nema obvezu dostavljati podatke o iznosima mirovina koje su naši građani ostvarili u inozemstvu, Zavod PIO ni nema zakonsku osnovu za njihovo prikupljanje.
Iako među tim korisnicima ima i onih čija primanja dosežu i po nekoliko tisuća eura, značajan je broj onih koji su radili u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori, odnosno republikama bivše države, a drugi dio staža ostvarili u BiH, pa im se na temelju ukupnog staža isplaćuje manje od 600 KM.
Otklonjena slabost
Svojedobno su predlagači Zakona o PIO previdjeli činjenicu da su bivše republike postale samostalne države, pa su se oni koji su radili u susjedstvu našli u istoj skupini s radnicima koji su dio staža ostvarili u zemljama zapadne Europe. U praksi, velik broj umirovljenika kada zbroji oba dijela mirovine dobije iznos manji od minimalne mirovine u Federaciji BiH.
Do prije dvije godine veliku su nepravdu trpjeli i umirovljenici koji su radili na području današnje Republike Srpske, a živjeli u Federaciji BiH.
– Izmjenom članka 82. Zakona o PIO ta je slabost otklonjena za radnike koji su radili na teritoriju današnje BiH, u entitetima RS i FBiH. Međutim, problem nije riješen za one koji su radili izvan BiH, zbog nepostojanja međunarodnih sporazuma s tim zemljama – pojasnio je za Dnevni avaz Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruga umirovljenika FBiH.
Tražili podatke
Iz Saveza su prošle godine pozvali korisnike razmjernih mirovina čija su primanja manja od minimalne da im se jave, kako bi dobili precizne podatke o njihovom broju. Međutim, ti napori nisu urodili plodom, jer se javio tek dio korisnika.
Izmijenjen članak 81.
U prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o MIO značajno je izmijenjen članak 81. Prema tim izmjenama, umirovljenici s 15 godina staža i 65 godina života, ako te izmjene budu usvojene, ubuduće bi imali 390 KM mirovine, za razliku od dosadašnji 599,28 KM. U izmjenama stoji da za 15 i više godina mirovinskog staža, a manje od 20 godina, mirovina ne može biti niža od 60% prosječne mirovine u FBiH iz prosinca prethodne godine. Prema tom izračunu, s obzirom na to da prosječna mirovina trenutačno iznosi 651,49 KM, 60% od toga iznosi 390 KM. Dakle, za ovu kategoriju mirovina bi od 1. siječnja 2026. mogla iznositi 390 KM. Također, tko prema trenutačnom zakonu ode u mirovinu, imat će 599 KM. Za 20 i više godina staža, a manje od 25 godina, mirovina ne može biti niža od 65% prosječne mirovine u FBiH, što prema sadašnjoj prosječnoj mirovini iznosi 423 KM. Za 25 i više godina staža, a manje od 30 godina, najniža mirovina ne može biti ispod 70 posto prosječne mirovine, što je, prema izračunu, 456 KM. Za 35 i više godina staža, a manje od 40 godina, najniža mirovina iznosila bi 85% prosječne, odnosno 553 KM. Za 40 i više godina staža najniža mirovina bila bi 95% prosječne mirovine u FBiH, što iznosi 618 KM. U okviru izmjena i dopuna Zakona o MIO ništa se neće promijeniti za osiguranike s razmjernim mirovina, a čije su mirovine niže i od najnižih. Razmjerna mirovina je kada osiguranik nema dovoljno staža u FBiH kako bi ostvario uvjet za mirovinu, nego mu je za ispunjenje uvjeta za mirovinu nužan staž ostvaren kod drugih nositelja osiguranja. – Oni koji imaju razmjerne mirovine, niže od najnižih, ostat će na istom, ništa se za njih nije promijenilo, zbog čega smo nezadovoljni. Što će ti ljudi s 360 KM mirovine? Objašnjenje iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike jest kako treba uraditi socijalnu kartu kako bismo znali koliko ima takvih osiguranika. Pa nećemo im mi raditi socijalnu kartu. Što ne pitaju Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje koliko ima takvih korisnika, oni bi trebali imati podatke – kazao je za Faktor Mustafa Trakić, član UO-a Saveza udruga umirovljenika FBiH, a koji je predsjednik Saveza udruga umirovljenika ZDŽ-a. Dodaje kako nisu sve razmjerne mirovine iste. – Znam čovjeka koji ima 1800 dolara iz Amerike, a ovdje 600 KM. Pa nije to razmjerna, obje su pune. Ali ima ljudi koji su radili u Željezari Zenica u Minelu 41 godinu i ima mirovinu 360 KM. Oni ostaju na istom. Takvih je u ZDŽ-u nešto više od 3000 – kaže Trakić.
Oštećeni u odnosu na ostale
Korisnici razmjernih mirovina nisu dobili ni jednokratnu pomoć koju je Vlada FBiH dijelila u kolovozu uz srpanjske mirovine. A njihove su mirovine znatno niže od minimalnih. Razlog je u uredbi o isplati pomoći, kojom ova kategorija nije bila obuhvaćena. To znači da oni koji imaju mirovinu ostvarenu na osnovi radnog staža provedenog i u drugim državama, iako najčešće s vrlo niskim primanjima, nisu imali pravo na jednokratni dodatak. Zbog ovakve odluke u Parlamentu FBiH pokrenuta je inicijativa da se uredba izmijeni i da pravo na pomoć dobiju i umirovljenici s razmjernim mirovinama. I dok su drugi umirovljenici u FBiH dobili jednokratne pomoći do 250 KM, u ovisnosti o visini mirovine, 100.000 umirovljenika koji primaju razmjerne mirovine nisu dobili pomoć. Ombudsmani za ljudska prava BiH utvrdili su da se ovakvim načinom krši pravo na pravičnost i jednakost pristupa pomoći za sve umirovljenike u FBiH. A što kažu korisnici razmjernih mirovina? Mi smo, malo je reći, oštećeni. Evo, primjerice, ja sam u FBIH imao 32 godine staža, ostalo u inozemstvu. Danas neke osobe s nekim poljoprivrednim mirovinama primaju višu mirovinu od mene iako sam ja godinama uplaćivao za MIO značajne iznose jer sam imao dosta visoku plaću. To nema logike. Mi smo definitivno oštećeni – kaže nam jedan od korisnika razmjerne mirovine.
