U Bosni i Hercegovini konzumacija alkohola među mladima posljednjih godina postaje sve izraženiji društveni fenomen, na što upozoravaju i stručnjaci i rezultati različitih istraživanja. Alkohol je mladima često lako dostupan, a društvene okolnosti, vršnjački pritisak te nedovoljno razvijene preventivne navike doprinose normalizaciji učestalog pijenja. Posebno zabrinjava činjenica da se granica između povremene konzumacije i rizičnog ponašanja sve češće briše, dok se posljedice na zdravlje i sigurnost uglavnom zanemaruju. U tom kontekstu Mostar postaje sve privlačnija destinacija za mlade, kako iz Bosne i Hercegovine tako i iz susjednih zemalja, koji traže zabavu, povoljne cijene pića i bogatu ponudu noćnog života. Grad, poznat po turističkim atrakcijama i raznovrsnoj gastronomskoj ponudi, tijekom blagdanskih i novogodišnjih razdoblja bilježi znatno povećanje broja posjetitelja, što dodatno potiče društvenu normalizaciju konzumacije alkohola među mladima. Povoljna cijena pića u Mostaru, znatno niža nego u dalmatinskim gradovima, doprinosi sve učestalijoj konzumaciji alkohola među mladima i posjetiteljima iz drugih gradova i zemalja.
Izlazak siguran i zabavan
Mihaela Blažević iz Vukovara, koja je Novu godinu provela u Mostaru, opisuje svoj doživljaj: “Došla sam iz Vukovara u Mostar na preporuku prijatelja koji su ranije posjetili grad. Mostar me oduševio svojom atmosferom, raznolikošću restorana i kafića, turističkim atrakcijama, ali najviše živim noćnim životom. Posebno su me privukle adventske aktivnosti i povoljne cijene pića. Osjećala sam da je izlazak siguran i zabavan, ali svi su pili, što dodatno potiče konzumaciju među mladima.” Anketa provedena među mladima u Mostaru pokazala je učestalost konzumacije alkohola. Najviše ispitanika, 36,4%, alkohol konzumira nekoliko puta tjedno, 23,9% jednom tjedno, dok 10% pije svakodnevno. Samo 9,1% ispitanika ne konzumira alkohol. Od ukupnog broja sudionika, 60% čine žene, dok su preostalih 40% muškarci. Najviše ispitanika rođeno je 2004. i 2005. godine, dok su ostali u dobi od 22 do 27 godina.
Dio ispitanika dolazi iz Srednjobosanske županije (31,8%), zatim Hercegovačko-neretvanske (18,2%), Zapadnohercegovačke (15,9%) i Zeničko-dobojske (14%) županije, dok Hercegbosanska ima 16,6%. Većina ispitanika (70,6%) smatra svoju konzumaciju “zdravom”, dok 15,9% ispitanika priznaje da je nezdrava. Rezultati sugeriraju da alkohol mladima služi kao način opuštanja i socijalizacije, dok rijetko razmišljaju o dugoročnim zdravstvenim posljedicama. Stručnjaci upozoravaju da je alkoholizam u porastu, a sve je veći broj mladih koji zloupotrebljavaju alkohol, to jest ispijaju velike količine u kratkom vremenu, što dovodi do poremećaja u ponašanju, impulzivnosti i povećanog rizika od nesreća. Problem se dodatno produbljuje činjenicom da veliki broj mladih, unatoč razvoju rizičnih obrazaca pijenja, ne traži pomoć ili liječenje, što povećava dugoročne negativne posljedice na zdravlje i socijalni život.
Dugotrajna konzumacija negativno utječe na razvoj mozga, smanjuje sposobnost donošenja odluka, kontrolu impulsa i pamćenje
Alkohol često postaje “brzo rješenje” za stres i socijalnu anksioznost, ali dugoročno pojačava probleme koje pokušava ublažiti
Stručnjaci upozoravaju da je alkoholizam u porastu, a sve je veći broj mladih koji zloupotrebljavaju alkohol, to jest ispijaju velike količine u kratkom vremenu
Broj žena koje zloupotrebljavaju alkohol gotovo je izjednačen s brojem muškaraca, dok je starosna dob najčešće između 21 i 35 godina, što znači da se najproduktivnije godine života provode s povećanim rizikom od razvoja ovisnosti. Učestala konzumacija alkohola ozbiljno utječe na fizičko zdravlje mladih. Alkohol oštećuje jetru, može dovesti do masne jetre, upale i dugoročnog oštećenja funkcije organa.
Dugotrajna konzumacija negativno utječe na razvoj mozga, smanjuje sposobnost donošenja odluka, kontrolu impulsa i pamćenje. Također može poremetiti hormonski sustav, utjecati na metabolizam i reproduktivno zdravlje te oslabljuje imunosni sustav. Psihički učinci uključuju pojačanu anksioznost, depresivne simptome, razdražljivost i emocionalnu nestabilnost. Alkohol često postaje “brzo rješenje” za stres i socijalnu anksioznost, ali dugoročno pojačava probleme koje pokušava ublažiti.
Nositi se sa stresom
Psihologinja Marija Ćorić, asist., tajnica Studija psihologije, naglašava: “Mladi često koriste alkohol kako bi se nosili sa stresom, pritiskom vršnjaka ili socijalnom anksioznošću. Granica između povremene konzumacije i ovisnosti pomiče se postupno. Dugotrajno pijenje može ozbiljno narušiti zdravlje – oštetiti jetru, mozak, hormonalni i imunosni sustav, a također povećava rizik od psihičkih problema poput depresije i anksioznosti.
Najvažniji su edukacija i razvoj zdravih strategija suočavanja sa stresom, jer alkohol ne bi trebao biti sredstvo za rješavanje problema, već povremena zabava.” Sigurnost mladih također je ugrožena, čak i u prometu. Profesor VŠ dr. sc. Igor Marković, dipl. ing., upozorava: “Više od 50% nesreća sa smrtnim ishodom prouzročili su vozači pod utjecajem alkohola ili drugih opijata. Mladi su posebno izloženi riziku jer površno gledaju na posljedice i misle da se njima ništa ne može dogoditi. Edukacija odmalena, prikazivanje stvarnih posljedica i sustavne sankcije, ključni su za smanjenje broja nesreća.” Alkohol među mladima u Mostaru nije izoliran problem. Dostupnost jeftinog alkohola, bogata noćna ponuda i dolazak mladih iz drugih gradova utječu na lokalne navike, povećavaju učestalost konzumacije i socijalni pritisak.
Alkoholizam je u porastu, a zloupotreba alkohola među mladima uzrokuje poremećaje u ponašanju i dugoročne zdravstvene rizike, uključujući oštećenje jetre, mozga, hormonskog i imunosnog sustava. Samo kroz kontinuiranu edukaciju, prevenciju i otvoren razgovor može se smanjiti negativan utjecaj alkohola i osigurati sigurnije i zdravije okruženje za mlade. Mostar tako ostaje grad bogat zabavom, ali s izazovom odgovornog ponašanja mladih.
