U posljednje vrijeme sve češće se postavlja pitanje – isplati li se uopće studirati? Pritom se kao argument navodi sve veća potražnja za strukovnim zanimanjima, uz zarade koje u mnogim slučajevima nadmašuju one visokoobrazovanih radnika.
Naravno, za mnoge studente fakultet nije isključivo put do bogatstva. Međutim, ni mladi koji s 17 ili 18 godina završe trogodišnje strukovno obrazovanje ne postaju odmah financijski neovisni, većina njih u početku radi i izvan struke. Mnogi od njih su mladi i još uvijek nisu spremni za veću odgovornost. Tako se dogodi da netko tko je potencijalno vrhunski vodoinstalater, na kraju završi u turizmu ili ugostiteljstvu, gdje može bolje zaraditi.
Konobari i kuhari posao nalaze za manje od dva mjeseca
Ipak, jedno je sigurno – tko završi trogodišnju strukovnu školu, dugo neće čekati na posao. Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazuju da zanimanja poput kuhara, konobara, recepcionera i mornara u prosjeku čekaju posao svega 1,8 do 2 mjeseca.
Četverogodišnji strukovnjaci također brzo dolaze do zaposlenja – primjerice, pomorski nautičari zapošljavaju se prosječno za dva mjeseca.
Brojke koje mogu zbuniti
Iako podaci za ožujak pokazuju da najviše nezaposlenih ima upravo među osobama s trogodišnjim (31,4%) i četverogodišnjim strukovnim školama te gimnazijama (29,6%), ti brojevi mogu biti zavaravajući. Naime, riječ je o zanimanjima s izrazito velikom fluktuacijom – radnici se često zapošljavaju i odjavljuju, posebice u sezonalnim djelatnostima poput turizma i ugostiteljstva.
Najtraženiji: vozači, električari, instalateri…
Strukovna zanimanja i dalje su itekako tražena. Među onima kojih gotovo da i nema na burzi rada nalaze se:
- vozači kamiona
- bravari
- elektroinstalateri
- električari
- zavarivači
- instalateri grijanja i klimatizacije
- stolari
- automehaničari
Čak i neka zanimanja s četverogodišnjim obrazovanjem, poput medicinskih sestara, farmaceutskih tehničara, recepcionera i knjigovođa, bilježe vrlo nisku stopu nezaposlenosti.
Visokoobrazovani? Većina nalazi posao unutar šest mjeseci
I oni koji se odluče za studij ne moraju brinuti – podaci HZZ-a otkrivaju da čak 80,3% visokoobrazovanih osoba u dobi od 20 do 29 godina pronađe posao unutar šest mjeseci nakon završetka školovanja.
Koliko zarađuju “meštri”?
Prema portalu Mojaplaca.hr, plaće u strukovnim zanimanjima variraju, ali su mnoge iznad očekivanja. Evo primjera raspona neto plaća za neka od traženih zanimanja:
- Vozači kamiona: 820 – 2248 €
- Elektroinstalateri: 913 – 1985 €
- Električari: 926 – 2038 €
- Serviseri klima uređaja: 980 – 2128 €
- Kuhari: 787 – 1746 €
- Konobari i barmeni: 789 – 1560 €
- Bravari: 886 – 1761 €
- Prodavači: 750 – 1257 €
Na visinu plaće utječu regija, iskustvo i veličina tvrtke, ali brojke jasno pokazuju da se u mnogim zanatima može vrlo dobro zaraditi.
Strukovna zanimanja postaju sve atraktivnija opcija. Brza zapošljivost, solidna primanja i stalna potražnja na tržištu rada čine ih logičnim izborom za mnoge mlade. S druge strane, visoko obrazovanje i dalje ima svoju vrijednost – osobito za one koji imaju jasnu viziju i želju za akademskim razvojem.
U svakom slučaju, tržište rada jasno poručuje: traženi su i meštri i magistri – ali pod uvjetom da znaju što žele i spremni su raditi.
