Do sušenja stabala maslina mogu dovesti mnogobrojni uzročnici, a radi se o potpunom propadanju cjelog stabla, korijena i nadzemnog dijela. Pojava je uočena u zadnje tri godine po nekoj poprečnoj liniji. Kako nisu uočeni slični simptomi na drugim maslinicima izuzev sušenja stabala mladih maslina zbog neukorjenjivanja (nastala zbog djelovanje vjetra, bure ili južnjaka koji zbog neodgovarajućeg potpornja ili nedostatka kolja te nestručnog vezanja stabla uz kolje poremeti korjenov sustav, pa tako ga odvoji od potrebnog kontakta sa tlom, pri čemu kasnije dolazi do sušenja ili propadanja masline). Međutim, u ovom slučaju nije riječ o ovom načinu sušenja masline već je zapravo nepoznat uzrok propadanja maslina. U prvi mah sam pomislio da je mogući uzrok način pripreme terena za sadnju maslina kao i način sadnje te kasnije samo održavanje maslinika.
Nasad je star 9 godina i u početku nije bilo stradavanja, već kako je rečeno već samo u posljednje tri godine, što upućuje na traženje uzroka u načinu primjene agrotehničkih mjera gnojidbe, navodnjavanja i sličnoga.
Osim toga, pomislio sam da li se možda radi o gljivicama (truležnicama) koje su nastanjene u zaostalom korijenu iz listopadnog drveća, jer je maslinik podignut na nekadašnjem šumovitom djelu od stabala graba, duba i sličnih. Naš pr.dr. Tihomir Milićević sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu na jednom je masliniku u Istri gdje je postojalo sušenje stabala maslina ustvrdio da se radi o gljivici Verticillium sp.
Vlasniku maslinika sam predložio da se pojedina osušena stabla izvade bagerom, pa da se korjenje zajedno sa stablom analizira. Ako analiza utvrdi da nema gljivica (truležnica) ili sličnog onda bi mogli pretpostaviti da li se možda radi o suvišku vode oko korjenova sustava ili možda o prejakoj mineralnoj gnojidbi blizu stabla.
U svakom slučaju bi trebalo otkopati bagerom pa da se vidi i samo mjesto sadnje osušenih stabala. Ako bi se sušenje nastavilo i u 2018. godini sigurno da bi trebalo sve ovo provesti kako bi se ustanovio uzrok sušenja.
