Brojni su Hrvati kroz desetljeća napuštali domovinu i odlazili u inozemstvo trbuhom za kruhom. Veći val iseljenja zabilježen je i nakon što je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Otvaranje granica, odnosno pojednostavljivanje uvjeta za zaposlenje, doveli su do odljeva mahom mladih ljudi iz zemlje. Demografi, prema podacima iz posljednja dva popisa stanovništva procjenjuju kako je Hrvatska izgubila najmanje pola milijuna ljudi, s time da tvrde kako to još nije stvarni pokazatelj iseljavanja.
Dok taj manjak u većoj mjeri nadoknađuje radna snaga iz inozemstva, ima Hrvata koji su se iz raznih razloga odlučili vratiti kući. Dio njih skupio je dovoljno životnog i poslovnog iskustva u inozemstvu te procijenio da može pokrenuti svoj posao i živjeti dobro u Hrvatskoj. Među njima je i jedna Hrvatica koja je živjela šest godina u Njemačkoj. Vratila bi se i zna da postoje poticajne mjere države, ali ne zna što joj je isplativije.
“Otvorila bih obrt, a radim već kao freelancer (slobodni radnik op.a.) za jednu američku firmu. Također bih počela camming (proizvodnja ili nadziranje i upravljanje proizvodnog postupka pomoću računala op.a.) i prodaju jednog digitalnog proizvoda. Moje pitanje je: mogu li otvoriti obrt, uzeti bespovratna sredstva i koliko s navedenim online poslovima? Koji obrt točno da otvorim i koje su mi mjesečne obveze”, upitala je na Redditu.
Mjere HZZ-a
Nije dobila mnoštvo odgovora, ali savjetovano joj je da uzme mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i otvori paušalni obrt jer do svote od 40.000 eura prihoda ne mora plaćati porez. Uz to, dobila je savjet da ugrabi što više klijenata kako je Porezna uprava ne bi teretila za prikriveno zapošljavanje.
Sve više povratnika
Većini iseljenika takve opcije nisu pretjerano primamljive, no ima onih koji bi se pošto-poto vratili. Koliko je onih koji su se u posljednje vrijeme vratili u Lijepu našu, upitali smo Središnji državni ured za Hrvate izvan RH (SDUHIRH).
“Broj povratnika koji se javljaju u Središnji državni ured značajno je porastao u posljednje četiri godine, no točan broj nije moguće definirati, budući da obveza evidencije povratka, odnosno useljavanja u Republiku Hrvatsku nije norma hrvatskim povratnicima. Ističemo kako je od siječnja 2023. godine do danas u našem Uredu zabilježeno više od 10 tisuća upita vezanih uz povratak u Domovinu. Upiti se odnose na reguliranje boravka, dobivanje hrvatskog državljanstva, otvaranje vlastita posla ili nastavak obrazovanja.
U pogledu povratka odnosno useljavanja Hrvata iz iseljeništva u RH ističemo da je dugi niz godina uz primarno najveći broj povratnika iz europskog iseljeništva (Njemačka, Austrija, Italija, Švicarska, Belgija) uzlazni trend povratka odnosno useljavanja generira iz zemalja Južne Amerike (Argentina, Čile, Brazil, Bolivija), a u zadnje tri godine bilježimo uzlazni trend povratka iz Kanade, Australije i SAD-a, govorimo oko 2000 potomaka hrvatskih iseljenika (sa i bez hrvatskog državljanstva)”, objašnjavaju u Uredu, dodajući da su tijekom ove godine izdali više od 330 potvrda kojima su hrvatski doseljenici regulirali svoj status u Hrvatskoj.
Povratak i razvoj zaboravljenih krajeva
Točan broj useljenika, kao i iseljenika teško je procijeniti, jer dio građana uopće ne odjavljuje svoje boravište i prebivalište u Hrvatskoj, kao niti brojne druge usluge poput zdravstvenog osiguranja, zbog čega su institucije s vremena na vrijeme prisiljene, da se tako izrazimo, same ažurirati svoje podatke. Stoga i ne čudi što se, recimo podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, o korisnicima mjere Biram Hrvatsku razlikuje od onoga što navodi SDUHIRH.
“Ukupno na dan 8. prosinca 2023. je odobreno 327 zahtjeva i to 275 za povratak iz inozemstva i 52 za internu mobilnost. U 2022. i 2023. ukupno je zaprimljeno 437 zahtjeva, od čega je negativno riješen 71 zahtjev, a 39 je u obradi. U ovoj godini od 1. siječnja do 8. prosinca 2023. ukupno je zaprimljeno 288 zahtjeva, od čega je odobreno 198 zahtjeva, odbijeno je 41 zahtjeva, a u u obradi je 39 zahtjeva”, poručili su iz HZZ-a dodajući da je zaprimanje zahtjeva za ovu mjeru u tijeku do kraja godine.
Mjera Biram Hrvatsku najpoznatiji je model privlačenja hrvatskih iseljenika u zemlju. Na snagu je stupila početkom prošle godine s ciljem osnaživanja gospodarske aktivnosti i raspona djelatnosti u gospodarski i demografski slabije razvijenim područjima. Poglavito se to odnosi na ruralna područja Slavonije, zaleđa dalmatinskih županija, Banovine, Korduna, Like, Gorskog kotara i otoka.
Mjera je osmišljena i za one koje su se iz razvijenijih krajeva Hrvatske preselili i otvorili svoj posao u navedenim područjima. Ovisno o tome otkuda dolaze, budući mali poduzetnici mogu računati i na različite iznose potpora. Za useljenike, mjera Biram Hrvatsku jamči 7000 eura poticaja, uz još 20.000 eura u slučaju da pokreću posao koji udovoljava kriterijima zelenog ili digitalnog radnog mjesta.
Prava i obveze
Uz prava, postoje i obveze koje oni koji se kandidiraju na ovu mjeru moraju ispuniti. Na mjeru Biram Hrvatsku mogu se prijaviti hrvatski državljani koji su živjeli u zemljama Europskog gospodarskog prostora, Švicarske Konfederacije i Ujedinjenog Kraljevstva, a od ove godine i Argentine, Australije, Brazila, SAD-a, Čilea, Perua, Kanade i Novog Zelanda, odnosno prekooceanskih država sa snažnom hrvatskom dijasporom.
Pritom moraju biti mlađi od 60 godina te imati prijavljeni radni staž od najmanje 12 mjeseci u protekle dvije godine. Kako bi ostvarili pravo na mjeru moraju promijeniti prebivalište prije nego li su uopće podnijeli zahtjev za potpore male vrijednosti za samozapošljavanje, što je u principu mjera Biram Hrvatsku ili su se prjavili kao nezaposleni i nastoje se samozaposliti drugim mjerama i potporama HZZ-a.
Povratnici mogu koristiti i druge mjere HZZ-a, poput potpora za zapošljavanje i samozapošljavanje, ali i pripravništvo, čak i u javnim institucijama. Uz to, useljenici mogu aplicirati za potpore koje dodjeljuju gradovi, općine i županije.
“Središnji državni ured i Splitsko-dalmatinska županija potpisali su sporazum o suradnji kojim se otvara prostor za kreativne programe koji su u potpunosti usmjereni na krajnje korisnike – hrvatske iseljenike i potomke radi njihove kvalitetnije integracije u zemlju svojih predaka, istraživanja njihovih korijena, učenja hrvatskoga jezika kao i njihovog osobnog doživljaja pripadnosti jednom i nedjeljivom hrvatskom narodu. Splitsko-dalmatinska županija prepoznala je važnost hrvatskog iseljeništva i njihov potencijal u demografskom i ekonomskom smislu, te njihov kulturni i povijesni doprinos i prva je regionalna jedinica u Republici Hrvatskoj koja je pokrenula projekt naziva ‘Povratak korijenima’“, poručili su iz Ureda za Hrvate izvan Hrvatske.
Brojne aktivnosti
Nadaju se pritom, kako će nastaviti privući još veći broj naših ljudi iz iseljeništva. Uz potpore za zapošljavanje i učenje jezika, SDUHIRH provodi i druge aktivnosti poput stipendiranja učenja hrvatskoga jezika. Za ovu akademsku godinu osigurano je 500 stipendija. Uz to, omogućene su i posebne upisne kvote za studije Sveučilišta u Zagrebu, a pokrenuta je i “Domovina”, odnosno “projekt iskustvenog putovanja po Hrvatskoj kojemu je cilj približavanje Hrvatske mladima i to na način da im se uživo predstave najvažniji momenti hrvatske povijesti, kulture, baštine, ali i suvremeni izazovi s kojima se Hrvatska nosi”.
“Brojne su aktivnosti kojima se ostvaruje proces useljavanja. Izdvajaju se poticaji za otvaranje novih poslovnih subjekata u Hrvatskoj, sklapanje ugovora o socijalnoj sigurnosti, demografske mjere te programske i projektne integracijske aktivnosti kojima se pruža potpora povratnicima, javnim institucijama i organizacijama civilnog društva i tu se posebno izdvaja parterski projekt SDUHIRH-a i Instituta za migraciju i narodnosti ‘Od dolaska do ostanka’ za potomke hrvatskih iseljenika koji su unazad tri godine došli u RH na studij, školovanje, rad odnosno kao stipendisti SDUHIRH-a ili putem Programa za posebne potrebe Hrvata izvan RH”, poručuju iz Središnjeg državnog ureda.
Što se, pak, tiče mjere Biram Hrvatsku, ona bi se mogla nastaviti i u sljedećoj godini. Iz HZZ-a poručuju kako bi njihovo Upravno vijeće ovih dana trebalo usvojiti dokument o uvjetimai načinima korištenja sredstava za provođenje mjera u 2024. godini. Novi preduvjeti, pa tako i nove mjere aktivne politike zapošljavanja bit će dostupni na internetskim stranicama HZZ-a u siječnju.
