Bez obzira na i dalje visoke brojke nezaposlenih u Federaciji BiH koncem prošle godine 272.000 osoba, a u BiH 343.500, u nizu djelatnosti osjeća se nestašica. Jedna od oblasti u kojoj se sve češće govori o nedostatku radne snage je i poljoprivreda u kojoj na ovdašnjoj tehnološkoj razini treba kako se to kaže „mnogo ruku“. Stalni prodavači na veletržnici u Tasovčićima kraj Čapljine, vole reći da u glavu znaju sve proizvođače. „Mladi su rijetkost, a ovi što dovoze robu sve su stariji“, komentar je Grge Matića koji na hercegovačkoj burzi voća i povrća svoju i tuđu robu prodaje već 27 godina.
Problematika s radnom snagom odražava se i na poslovanje
Tragom tih konstatacija željeli smo čuti kako se u spomenutim okolnosti snalaze u tvrtki „Adria Histhil“ u Gabeli, kod Čapljine, koja uz stalno zaposlene u sezoni angažira i veliki broj osoba uglavnom ženskog spola. Govoreći o toj temi ing. Ivica Borovac, voditelj Službe prodaje spomenute tvrtke, kaže:
„I mi naravno, imamo problem radne snage. Kad je to u pitanju javljaju se dva efekta, jedan je da mladi ljudi odlaze za boljom prigodom izvan granica BiH, drugi segment – radna snaga je sve starija samim tim ne možete tražiti ni efektivu ni stabilnost, jednostavno svake godine u prosjeku sve stariji ljudi dolaze na rad i tome moraš prilagođavati planove. Uz to ima još jedna otežavajuća okolnost, a to je da nije mjerljivo plaćanje satnice u BiH i u Hrvatskoj. Mi smo tu jako blizu Hrvatske tako da ljude koji rade u Opuzenu na mandarini, kupusima bilo čemu, kad se vrate u BiH traže istu ili sličnu satnicu rijetko tko to od proizvođača može, pa tako i mi kao veliki rasadnik, ispoštivati. Mi imamo bazu od nekih 50 posto ljudi koji su stalno s nama lokalni da kažem s područja Čapljine i okolice. Potrebe u sezoni su puno veće pa tako u ta dva, tri mjeseca organiziramo prijevoz radnika od Stoca, Mostara pa i dalje… Zbog troškova nastojimo da to bude u krugu od tridesetak kilometara, za sada uspijevamo nekako sakupiti broj ljudi koji nam treba, mada je svake godine sve teže i sve skuplje.
 |
| Ovih dana živo je u pogonima Adria Histhila |
-Odražava li se problematika s radnom snagom na poslovanje?
-Sigurno jeste. Imamo određene kapacitete koje želimo ispoštovati. Često se ljudi iznenade kad primjerice, kupac početkom veljače nazove i pita za sadnice sredinom travnja, mi kažemo da ne možemo jer smo popunjeni. Fizički nismo popunjeni, ali s kapacitetom ljudi koji dnevno rade možemo odraditi određeni broj sadnica, rasporedimo svoje snage recipročno i pokušavamo uskladiti po datumima tko sadi ranije, tko kasnije rasporediti isporuku, kako bi bili fer prema partnerima. Pri svemu tome moramo odraditi posao kako valja da iziđe kvalitetna sadnica što je bit svega. Bez toga sve ovo ne bi postojalo. Mogu reći da se napravi puno kompromisa, naši ljudi rade puno, potrude se maksimalno da bi smo dobili neki prosječan učinak. Ono s čime bi mi bili sretni je da imamo još dvadeset, trideset ljudi više, pa da se radi šest, sedam sati dnevno, ovako prosjek iziđe preko osam sati dnevno da bi se odradio posao koji se godinama prije radio za nekih sedam sati. S istim brojem ljudi imate 20 – 25 posto manju efektivu, pa trebate više ljudi i više vremena da biste obavili isti posao kao dvije, tri godine prije. Od prilike to je neka korelacija kako se snalazimo da preživimo godinu.
Kalem sadnice
Tako stoje stvari u tvrtki koja u sezoni zapošljava i do 200 djelatnika, najveći je proizvođač presadnica ne samo u BiH nego i šire. Manjak radne snage kuca na vrata redigirajući i planove. U svemu tome u povrtlarstvu juga Hercegovine ima i da tako kažemo svijetlih stvari o kojima ing. Borovac kaže:
„Sviđa mi se kako su naši ljudi odreagirali i na kalem sadnicu i na primjenu biološke zaštite, odnosno da što manje tretiraju svoje proizvode kako za svoje ukućane koji to konzumiraju tako i za sve ostale konzumente. To su stvari u kojima je napredak bez obzira na probleme i kojima smo maločas govorili, očit. Kalem sadnice uz veće prinose, jamče i smanjenje potrebe za korištenjem pesticida i insekticida. Dalje, otvaraju se koridori ta izvoz, na području Čapljine imamo nekoliko tvrtki koje izvoze ne samo u Hrvatsku nego i dalje, čime u sezoni smanjuju pritisak roba na ovdašnje tržište. Povoljna stvar uoči predstojeće sezone je da su tokom prošle pa i pretprošle godine cijena i tražnja bile zadovoljavajuće.“
Tekst i foto: D. Musa
 |
| Proizvodnja presadnica je posao koji traži “puno ruku” |
