Planirate li otići u mirovinu u idućih godinu dana, a mirovinski staž vam je u Republici Hrvatskoj evo što biste se sve trebali raspitati i što vam je činiti…
Tko dogodine može u prijevremenu mirovinu, a tko u starosnu, kakve sve odluke trebaju donijeti budući umirovljenici i kakve ih novosti i promjene čekaju iduće godine… Nije lako donijeti odluke o kojima će ovisiti ostatak života čak i kad čovjek ne mora mnogo razmišljati i vagati, a najgore je kad prije odluke znaš da te, što god odlučio, čeka još razmišljanja i muke oko sastavljanja kraja s krajem svakog mjeseca.
Žene će u prijevremenu starosnu mirovinu u idućoj, 2024. godini moći otići s 58 i pol godina ako imaju 33 godine i šest mjeseci staža. Žene koje razmišljaju da bi u idućoj godini otišle u starosnu mirovinu moći će to napraviti imaju li 63 godine i šest mjeseci života. Radni staž koji im je potreban za starosnu mirovinu jednak je kao i za sve starosne mirovine, ženske ili muške, minimalno 15 godina radnog staža. Iduće godine u prijevremenu starosnu mirovinu mogu muškarci rođeni u 1964. godini pod uvjetom da imaju 35 godina radnog staža.
Od 2030. izjednačavaju se uvjeti za umirovljenje žena i muškaraca na 60 godina za prijevremenu uz 35 godina radnog staža i na 65 godina života za starosnu mirovinu. Do tada žene mogu u mirovinu po povoljnijim uvjetima, s manje godina života i mirovinskog staža. U prijelaznom razdoblju koje je započelo 2020. godine i traje cijelo desetljeće, svakog se siječnja za tri mjeseca ženama povećava potrebna dob i mirovinski staž za prijevremeno umirovljenje sve do izjednačavanja s uvjetima za muškarce.
Postoji iznimka za starosne mirovine pa u punu starosnu mirovinu mogu i mlađi ljudi. To se naziva starosnom mirovinom za dugogodišnjeg osiguranika u koju mogu žene i muškarci kada napune 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja.
PITANJE SVIH PITANJA
Pitanje svih pitanja je kolika će mirovina biti, a na njega je nemoguće odgovoriti jer u obračun ulaze sve plaće i doprinosi tijekom cijelog radnog vijeka. Kad se govori o obračunu mirovina, čut ćete mnoge izraze poput mirovinskog i polaznog faktora, aktualne vrijednosti mirovine, osobnih i vrijednosnih bodova, prosječnih vrijednosnih bodova… Kad se izmaknete iz šume tih naziva vrijedi ono što i sami znate, visina mirovine ovisi samo o dvije stvari, o dva presudna faktora, o visini plaće i duljini radnog staža.
Za mješovitu se mirovinu, mirovinu iz prvog i drugog mirovinskog stupa češće odlučuju oni s iznadprosječnim plaćama jer njima to više odgovara nego onima s malim plaćama.
Ako je radnik većinu radnog vijeka radio za plaće koje nisu dosezale prosječne, onda će mu i mirovina biti mala. Lani je prosječna mirovina bila 413,53 eura, a studenome ove godine prosječna radnička mirovina iznosila je 508,57 eura. Riječ je o mirovinama ostvarenima u Hrvatskoj za prosječnih 31 godinu staža i 72 godine života. Oni koji su u prijevremenoj starosnoj mirovini primaju prosječnih 510,24 eura za 35 godina i 10 mjeseci radnog staža i prosječnih 69 godina života.
Veće prosječne mirovine za kraći radni staž imaju oni u starosnoj mirovini: 559 eura mirovine za 31 godinu i devet mjeseci radnog staža, a prosječno imaju po 75 godina.
MALO MJEŠOVITIH MIROVINA
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) navodi da 15.863 umirovljenika prima mješovite mirovine iz oba mirovinska stupa. Njihova mirovina iz prvog stupa koja se naziva osnovnom mirovinom prosječno iznosi 680 eura za 37 godina i tri mjeseca staža. Prosječna starosna mirovina iz prvog stupa je 835,69 eura za 39 godina i sedam mjeseci staža, a gotovo 6200 umirovljenika s takvim mirovinama ima mjesec dana manje od 67 godina.
Prijevremena starosna mirovina iz prvog stupa iznosi prosječnih 634,35 eura za 36 godina staža i 10 mjeseci, dok je prosječna životna dob 4800 korisnika tih mirovina 63 godine. Na te se mirovine što su veće od onih koji primaju mirovine samo iz fonda generacijske solidarnosti trebaju dodati još mirovine iz dugog stupa.
Iz malog broja umirovljenika s mješovitim mirovinama i činjenice da iznosi tih mirovina nadmašuju ostale mirovine jasno je da je riječ o ljudima koji su u svom radnom vijeku primali iznadprosječne plaće. Ove je godine u mirovinu otišlo 34.939 ljudi, a za mješovite mirovine iz oba stupa odlučilo ih se svega 2183.
VELIKA PLAĆA, VELIKA I MIROVINA
Na internetu ćete pronaći kalkulatore za izračun mirovina, više ili manje korisne. Pravu informaciju dobit ćete tek s izračunom HZMO-a i Središnjeg registra REGOS-a. Evo jednog primjera koji treba uzeti s ogradom jer je riječ o gruboj procjeni mirovine za primjer koji ne postoji u stvarnosti jer pretpostavlja osobu koja je cijeli radni vijek primala prosječnu plaću, a teško je da će netko za desetljeća rada biti jednako plaćen.
Tako žena rođena u rujnu 1966., koja je cijelog radnog vijeka primala prosječnu plaću, što trenutno malo premašuje tisuću eura, može u rujnu iduće godine u prijevremenu mirovinu jer ima uvjete godina života i staža od 33 godine i šest mjeseci. Odluči li se za mješovitu mirovinu iz oba stupa ukupno će primati mjesečno oko 550 eura, od čega iz prvog stupa 404 eura, a iz drugog 146 eura.
Ako se odluči samo za mirovinu iz prvog stupa, ona će iznositi 419 eura. U ovom izračunu pretpostavljene su stopa inflacije od dva posto i 3,9 posto prinosa iz drugog stupa. Pravo na starosnu mirovinu žena iz ovog promjera stječe u listopadu 2031. kada će joj mješovita mirovina iznositi 806 eura od čega je 575 eura iz prvog stupa a 231 euro iz drugog stupa. Odluči li se za model mirovine iz prvog stupa, onda će ona iznositi 598 eura.
Da je ova žena cijeli radni vijek primala jednu i pol prosječnu plaću njezina bi mirovina iz prvog stupa iznosila od rujna iduće godine 628 eura, dok bi joj mješovita mirovina iz oba stupa bila 884 eura. Ako bi radila do listopada 2031. godine kada bi ostvarila pravu na starosnu mirovinu, njezina mirovina samo iz prvog stupa bila bi 897 eura, dok bi mješovita iz oba stupa ukupno iznosila 1208 eura.
KORACI I ODLUKE
Planirate li otići u mirovinu u idućih godinu dana, prvi korak jest podnošenje zahtjeva za informativni izračun mirovine Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Zahtjev za priznanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu može se podnijeti najranije mjesec dana prije prestanka radnog odnosa i uplata u mirovinski fond.
Nakon podnošenja zahtjeva, Središnji registar osiguranika (REGOS) čiji su šalteri u Financijskoj agenciji (Fina) budućem umirovljeniku dostavlja informativni izračun mirovine na kućnu adresu. Potom su osiguranici obvezni u bilo kojoj poslovnici Fine na šalteru REGOS-a potpisati izjavu o vrsti mirovine za koju su se opredijelili, za mirovinu iz prvog stupa ili za mješovitu, iz prvog i drugog stupa. Onima koji su se odlučili na mirovine iz prvog stupa, HZMO određuje mirovinu kao da su bili osigurani samo u prvom stupu, a u državni proračun prenosi novac koji je na njihovim računima u drugom stupu.
Onima koji se odluče za mješovitu mirovinu, HZMO će odrediti i isplaćivati osnovnu mirovinu iz prvog stupa. Budućeg umirovljenika s mješovitom mirovinom čeka još odluka jer za isplate mirovine iz drugog stupa treba odabrati mirovinsko osiguravajuće društvo. I taj izbor obavlja se u bilo kojoj poslovnici Fine. Odabrano mirovinsko osiguravajuće društvo će pozvati budućeg umirovljenika radi sklapanja ugovora o mirovini i tada opet treba odlučivati o modelu isplate mirovine iz drugog stupa.
NOVAC NA RUKE
Oni koji se odluče za mještovite mirovine iz oba stupa mogu zatražiti jednokratnu novčanu isplatu od 15 posto novca na svom računu u drugom stupu, a od 2024. godine moći će zatražiti isplatu 20 posto. Naravno, ne morate uzeti novac jer će vam to umanjiti buduće mirovine iz drugog stupa, a da biste mogli uopće razmišljati o opciji podizanja novca potrebno je da osnovna mirovina iz prvog stupa bude 15 posto veća od najniže mirovine iz prvog stupa. Osim toga, pri svakoj isplati mirovine, kao i pri jednokratnoj isplati dijela novca s računa iz drugog stupa, mirovinsko osiguravajuće društvo obračunava i uplaćuje porez na dohodak te korisniku mirovine isplaćuje neto iznos.
KAZNA ZA CIJELI ŽIVOT
Dulji ostanak u svijetu rada, ako to radnik i poslodavac žele, donosi veće mirovine i bonifikaciju za svaki mjesec duljeg rada, koja iznosi 0,45 posto mjesečno za maksimalnih pet godina, što je 27 posto. Da bi se dobilo takvo povećanje mirovine potrebno je imati najmanje 35 godina staža. Prijevremeno umirovljenje donosi manje mirovine jer povlači za sobom trajnu penalizaciju i smanjenje mirovine.
Tako su prijevremeno umirovljeni dvostruko kažnjeni, manjim mirovinama i dodatnim smanjivanjem takvih mirovina po 0,2 posto za svaki mjesec umirovljenja prije navršenih godina života za stjecanje prava na starosnu mirovinu. Ta se penalizacija primjenjuje bez obzira na to ima li osoba 15 ili 40 godina staža, a pet godina ranijeg umirovljenja donosi smanjenje od 12 posto, što je ujedno maksimalno moguće smanjenje mirovine penalizacijom.
Hoće li Vlada ukinuti, smanjiti ili izjednačiti penalizaciju svim prijevremenim umirovljenicima, u Saboru je nedavno Marina Piletića, ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike pitao Silvano Hrelja. Taj je saborski zastupnik upozorio na različite stope kojima se više od 211 tisuća umirovljenika kažnjava za raniji odlazak u mirovinu. Svi prijevremeni umirovljenici zajedno imaju u prosjeku 36 godina radnog staža, a penalizacija se kreće od 0,10 do 0,34 posto po mjesecu prijevremenog umirovljenja, ovisno o zakonu koji je tada bio na snazi.
Ministar Piletić je odgovorio da je penalizacija sasvim sigurno tema o kojoj će se još dosta raspravljati, ali nije izvjesno da će se ona kao institut ukinuti. Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matice umirovljenika traži ukidanje doživotne penalizacije prijevremenih umirovljenja s ispunjavanjem uvjeta dobi za odlazak u starosnu mirovinu, kao što je to bilo do 1998.
ŠTO NAS ČEKA U 2024.
Od iduće godine raste dodatak na mirovinu iz prvog stupa sa sadašnjih 20,25 posto na 27 posto onima koji primaju mješovite mirovine. Uvođenje jedinstvene stope dodataka od 27 posto starim i novim korisnicima osnovne mirovine iz prvog stupa trebao bi biti poticaj ljudima da se odlučuju za mješovite mirovine. Prošle se godine na povratak u prvi stup bilo odlučilo 71 posto budućih umirovljenika.
Rast broja mješovitih mirovina trebalo bi potaknuti povećanje jednokratne isplate s 15 na 20 posto ukupno kapitaliziranih sredstava iz u drugog stupa, koju mogu zatražiti budući umirovljenici, koji će primati mješovite mirovine. Prinosi mirovinskih fondova trebali bi rasti s uvođenjem nove vrste imovine u koju mogu ulagati, u nekretnine, neuvrštene hipotekarne obveznice i udjele u nelistanim tvrtkama…
Najviše buke izaziva nova obveza ulaganja minimalno pet posto sredstava mirovinskih fondova A i B kategorije u alternativni investicijski fond s garancijom povrata ukupnog ulaganja na kraju trajanja investicijskog fonda. To bi trebalo poticati veću aktivnost obveznih mirovinskih fondova i ulaganja u gospodarstvo, a pet posto novca s osobnih računa 2,2 milijuna zaposlenih s čijih se plaća uplaćuju doprinosi u te fondove jest oko 970 milijuna eura od 19,4 milijardi eura u obveznim mirovinskih fondovima.
Uvjet za ulaganja u alternativne investicijske fondove jest da postoji garancija koju je izdala Republika Hrvatska, država članica Europske unije, OECD-a ili javnog međunarodnog tijela u kojemu su jedna ili više država članica EU-a.
Tom se garancijom jamči povrat uloženih sredstava u slučaju da isplatna vrijednost udjela u takvom fondu na kraju ulaganja padne ispod razine ukupno uloženih sredstava mirovinskih fondova. Kritičari ističu da se radi o tihoj nacionalizaciji pet posto sredstava iz drugog stupa, da država pomaže neke poduzetnike…