Osnovna škola Marka Marulića pod ovim nazivom djeluje od 1991. godine, a do tada se vodila pod nazivom Osnovna škola „29. oktobar“ Ljubuški. U svojoj dugogodišnjoj praksi, uspješno odgaja i obrazuje brojne generacije od 1. do 9. razreda, a osim matične škole, nastava se izvodi i u četiri područne škole. O aktivnostima, budućim projektima te o načinu na koji funkcionira škola, razgovarali smo s ravnateljem Tomislavom Matićem, koji je tu ulogu preuzeo od dugogodišnjeg ravnatelja Davorina Medića, a koji je nedavno otišao u zasluženu mirovinu.
U Osnovnoj školi Marka Marulića radili ste kao učitelj i pomoćnik ravnatelja, nakon čega ste preuzeli ulogu ravnatelja. Koliko se taj posao razlikuje od učiteljskog?
Od školske godine 2003./2004. radim u OŠ Marka Marulića, što znači da sam tijekom godina stekao značajno iskustvo u obrazovnom sustavu. Prelazak s pozicije učitelja na mjesto ravnatelja bio je izazovan, ali istovremeno i ispunjavajući. Iako sam prethodno obnašao dužnost pomoćnika ravnatelja, te dvije uloge bitno se razlikuju.
Kao učitelj, imao sam svakodnevni, izravan kontakt s učenicima, usmjeravajući njihov razvoj i aktivno sudjelujući u obrazovnom procesu. Međutim, uloga ravnatelja donosi mnogo širu odgovornost – ne samo za kvalitetu nastave, već i za cjelokupno funkcioniranje škole. Odgovoran sam za organizaciju rada, koordinaciju s djelatnicima, suradnju s roditeljima i lokalnom zajednicom, te donošenje strateških odluka.
Iako je ravnateljska funkcija zahtjevnija zbog većih administrativnih i operativnih zaduženja, moj fokus ostaje na dobrobiti učenika i osiguranju kvalitetnog obrazovnog okruženja, jer škola postoji prvenstveno zbog njih.
Koliko učenika i djelatnika broji Vaša škola i jeste li zadovoljni aktivnostima te projektima koji se trenutačno provode?
Trenutno našu školu pohađa 919 učenika, a imamo oko 120 zaposlenika, uključujući administrativno-tehničko osoblje i djelatnike iz naše četiri područne škole. Ponosan sam na raznolikost aktivnosti i projekata koje provodimo tijekom školske godine, ali i na one koje smo uspješno realizirali tijekom ljeta.
Jedan od ključnih projekata ove godine bio je pripremanje škole za uvođenje e-Dnevnika. Osigurali smo potrebnu infrastrukturu kako bi škola bila potpuno pokrivena internetom. Također, obnovili smo školsku knjižnicu, ne samo infrastrukturno, već i kroz redovito osvježavanje knjižnog fonda. Uspjeli smo pregraditi jednu veliku učionicu kako bismo dobili dvije nove, prilagođene radu u dvije smjene i potrebama naša 43 odjela u matičnoj školi.
Naši učitelji kontinuirano rade na usavršavanju svojih metoda poučavanja, posebno u kontekstu kurikularne reforme koja ove godine počinje u 1. i 6. razredu. Posebno bih istaknuo projekte inkluzivnog obrazovanja, koji uključuju prilagodbe za učenike s posebnim potrebama.
Osim toga, ponosni smo što smo dio Programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kojeg je raspisalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Naš projekt „Mostovi inovacija – Suradnja za održivi razvoj prekograničnog područja“, uključuje suradnju s Drvodjelskom tehničkom školom iz Vinkovaca. Projekt će omogućiti našim nastavnicima stjecanje novih znanja iz STEM područja te ćemo kroz njega opremiti i modernizirati naš informatički kabinet. Prva faza projekta započinje već ovog tjedna, kada deset naših nastavnika kreće na studijsko putovanje u Vinkovce radi razmjene primjera dobre prakse. Također, prošao nam je i projekt obnove školske dvorane koji planiramo realizirati u idućoj kalendarskoj godini.
Na kraju, želio bih izraziti iskrenu zahvalnost našoj gradskoj upravi i gradonačelniku na svesrdnoj podršci. Bez njihove pomoći, mnogi od ovih projekata ne bi bili mogući, a ova podrška je ključna za napredak naše škole, naših učenika i zaposlenika.
Udruga roditelja djece s posebnim potrebama „Duga“ uspješno je realizirala jedan od ključnih ciljeva svog projekta nabavkom interaktivne ploče za učenike koji nastavu pohađaju prema posebnom programu. Što nam možete reći o tom programu?
Iznimno smo sretni i zadovoljni zbog uspješno provedenog projekta, te bih ovom prilikom želio zahvaliti Udruzi roditelja djece s posebnim potrebama „Duga“ na izvanrednoj suradnji. Nabavka interaktivne ploče za naše posebne učenike, kako ih ja volim nazvati, veliki je korak naprijed u unaprjeđenju kvalitete obrazovanja. Osmijeh na njihovim licima, jedan od najiskrenijih, uvijek nam je najveća motivacija da nastavimo biti još bolji.
Interaktivna ploča značajno će poboljšati nastavni proces, omogućujući vizualnu i interaktivnu podršku, što je izuzetno važno za lakše usvajanje sadržaja kod učenika s posebnim potrebama. Ova tehnologija pomaže prilagoditi nastavu na način koji odgovara njihovim individualnim sposobnostima i potrebama.
Kroz suradnju s udrugom „Duga“, cilj nam je kontinuirano unaprjeđivati uvjete za učenike koji pohađaju posebne programe, te im omogućiti da se osjećaju ravnopravno i uključeno u školsku zajednicu. Naš fokus je na stvaranju podržavajućeg i inkluzivnog okruženja u kojem svaki učenik može napredovati.
Od srpnja ove godine aktivna je nova internetska stranica na kojoj se objavljuju sve aktivnosti vezane za rad u školi. Je li to dodatno olakšanje roditeljima i učenicima za uvid u život škole u kojoj provode svoje vrijeme?
Apsolutno. Nova internetska stranica pruža transparentnost i pristupačnost svim informacijama koje su potrebne roditeljima i učenicima. Sve aktivnosti, obavijesti, rasporedi i projekti sada su dostupni na jednom mjestu, što je posebno korisno u vremenu kada su digitalni alati postali neizostavan dio našeg života. Ovo ne samo da olakšava komunikaciju, nego i omogućava roditeljima bolji uvid u rad škole i napredak njihove djece.
Za realizaciju ovog projekta zaslužno je Ministarstvo obrazovanja te tehnička potpora Centra za informacijske tehnologije Sveučilišta u Mostaru koji su dizajnirali ovu web stranicu.
Nažalost, velik broj škola i dalje nema zaposlenog psihologa, što nije slučaj u školi u kojoj radite. Što je, zapravo, zadaća školskog psihologa i kako on surađuje s učenicima?
Školski psiholog ima ključnu ulogu u praćenju emocionalnog i psihološkog razvoja učenika. On pruža podršku učenicima koji se suočavaju s izazovima u učenju, ali i u svakodnevnim situacijama, kao što su problemi s vršnjacima, obiteljskim situacijama i slično. Naš psiholog također radi na preventivnim programima usmjerenim na jačanje mentalnog zdravlja te surađuje s nastavnicima i roditeljima kako bi svi zajedno podržali učenike u njihovom razvoju.
U našoj školi imamo sreću što možemo pružiti ovu vrstu stručne pomoći jer, uz ostale stručne suradnike kao što su pedagog, defektolog i logoped, imamo i dva školska psihologa s obzirom na to da je moj pomoćnik također psiholog. Ova dodatna podrška omogućava nam pružanje još kvalitetnije pomoći našim učenicima. Nadamo se da će to značiti manje stresnih situacija i da će naš rad biti još učinkovitiji.
Kada usporedimo obrazovanje nekada i danas, postoje ogromne razlike. Nije bilo mobitela niti društvenih mreža, što danas većina školaraca koristi. Koje bi bile prednosti, a koji nedostaci korištenja moderne tehnologije u obrazovnom sustavu?
Moderna tehnologija donosi mnoge prednosti, poput bržeg pristupa informacijama, personalizacije učenja i mogućnosti interaktivnih lekcija. Međutim, uz to dolaze i izazovi – od prekomjernog korištenja društvenih mreža do problema s koncentracijom i distrakcijama.
Ključno je pronaći ravnotežu i osigurati da se tehnologija koristi kao alat za unaprjeđenje obrazovanja, a ne kao distrakcija.
Naši učitelji i stručni suradnici rade na tome da učenici razviju odgovorne digitalne navike i koriste tehnologiju na produktivan način. Istraživanja kažu da 10 trenutno najtraženijih zanimanja prije 10 godina nisu ni postojala. Dakle, tehnologija brzo napreduje i mi prosvjetni djelatnici se moramo tome prilagoditi i stalno se educirati kako bi baš ove učenike iz današnjeg vremena mogli motivirati u našim učionicama.
S obzirom na to da sam i roditelj troje školaraca znam iz prve ruke koliko je danas izazovno biti roditelj. Trebamo provoditi vrijeme s našom djecom, slušati što nam govore, unijeti se u tehnologije koje koriste kako bismo mogli pratiti gdje i kako provode vrijeme.
Što pamtite iz vremena kad ste i sami bili u školskim klupama? Kakav ste učenik bili i koji vam je predmet bio najdraži?
Sjećam se da su školski dani bili jednostavniji, bez svih distrakcija modernog vremena.
Osnovnu školu završio sam u Vitini, a Opću gimnaziju u Ljubuškom. Nakon toga diplomirao sam na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru i stekao stručnu spremu profesor razredne nastave.
Bio sam znatiželjan učenik, uvijek zainteresiran za nastavu. Zanimali su me matematika, fizika i tehnički predmeti. Mislim da mi je školovanje prije svega omogućilo da razmišljam logično i rješavam izazove. Ta znatiželja me i danas potiče da stalno učim i usavršavam se.
Za kraj, koju biste poruku poslali našim čitateljima?
Poručio bih da ulaganje u obrazovanje nije samo odgovornost škole, već svih nas – roditelja, zajednice i društva.
Rekao bih da u ovim današnjim izazovnim vremenima i Crkva ima važnu ulogu kako bismo zajedno obranili naše temeljne tradicije koje njegujemo na ovim prostorima.
Djeca su naša budućnost i važno je pružiti im priliku za razvijanje talenata, kako bi postali aktivni i odgovorni građani. Zajedničkim snagama možemo stvoriti okruženje u kojem će svako dijete imati priliku za uspjeh.
Razgovarala: Antonela Marinović Musa / Dnevni list