Obljetnica smrti kraljice Katarine, 25. listopada 1478. godine, već tradicionalno se obilježava manifestacijom Dani kraljice Katarine. Ove godine na rasporedu je već 23. izdanje manifestacije koje će potrajati šest dana.
Prigodan kulturno-umjetnički, ali i gastro-turistički program održavat će se diljem Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske, na tragovima kraljice, a i ove godine u fokusu su Kraljičin sajam te Art-gastro fest.
Program započinje u Jajcu 24. listopada gastro sajmom, okupljanjem sudionika te prigodnim programom uz književne sadržaje. Uz nastavak sajamskih aktivnosti, 25. listopada planirano je svečano otvaranje Dana kraljice Katarine, okrugli stol na temu “Mogućnosti brandiranja turističke destinacije kroz lik i djelo kraljice Katarine” te obilazak kulturno-prirodne baštine uz “Ispraćaj”, polazak dolinom Vrbasa i kraće zadržavanje u Kupresu na ostacima zavjetne Crkve kraljice Katarine.
Dan kasnije, 26. listopada program seli u Livno. Uz sajamske aktivnosti upriličit će se i prigodno druženje s književnikom A. Zirdum u kavanskoj atmosferi. Od 12 sati počinje “Akademski korner” uz okrugli stol “Klasterske organizacije i marketing uz branding reciptivne destinacije”, inicijativa za agro-turist klaster Eko Etno Dinaridi. Slijedi 27. listopada nastavak preko Tomislavgrada, Posušja i Gruda do Ljubuškog uz prigodni kulturni program od 18 sati.
Pretposljednji dan manifestacije, 28. listopada, od 10 sati slijede Sajamske i gastro aktivnosti u Ljubuškom te performans s konjima i magarcima ispod kule hercega Stjepana. I na kraju, 29. listopada od 9 sati u franjevačkom samostanu u Zaostrogu održat će se prigodan program nakon kojeg u poslijepodnevnim satima slijedi povratak preko Vrgorca uz posjet kulturno-prirodnoj baštini Ploča, Etno selu Kokorići i rodnoj kući Tina Ujevića.
Prigodnom crvenom ružom uz spomenik kraljici Katarini štovatelji ove iznimne žene koja je obilježila sredinu 15. stoljeća i “neslavan kraj Humbosanskog kraljevstva”, započelo je obilježavanje njenog dana 25. listopada kada je 1478. preminula u Rimu. Rođena je u Blagaju 1424./25. u obitelji Stjepana Vukčića Kosače, tadašnjeg prvog suverena a kasnije Hercega Humske zemlje.
Kao “princeza” se udala za Stjepana Tomaša iz loze Kotromanića tadašnjeg kralja Bosne i Huma te postala najomiljenija kraljica koju su poštivali i podanici ali i europska vlastela na dvorovima.
Iako nije bila posljednja, ipak u javnosti je ostala upamćena kao posljednja bosanska kraljica jer je bijegom u Rim i predajom simbola državnosti tadašnjem papi zapravo “sahranila” tada vrlo moćno i utjecajno kraljevstvo.
To je bio povod za kraći putopisni izlet, od Goražda u čijoj je blizini i Sokol grad baština moćne obitelji Kosača, a kasnije su stolovali u Blagaju ali i Ljubuškom te Herceg Novom u Crnoj gori.
U Goraždu se održavao i tradicionalni Sajam jabuke, rajskog voća koje posebno dobro uspijeva u Podrinju pa je kao takav i simbol samog grada i kantona.
Poslovno kulturno ali i zabavno druženje je bilo ugodno ali i svrhovito jer je ovaj put Drina bila poveznica naroda, a ne razdjelnica. Čak smo uočili i mjesto Kriva Drina pa smo poduzetnički ispravljali “krivudavu rijeku”, koliko uspješno pokazala je svečana večera i zabava uz tamburaše.
///Legende i artefakti, predaje i priče… sve za turizam naš održivi
Uz spomenuti Sokol grad i samu rijeku koja je puna potencijala za kreiranje turističkih proizvoda i usluga vrijedni domaćini su istakli i spomen priču i prisjećanje na Drinske mučenice koje su stradale kao svjedoci vjere u hladnoj Drini, pa je sve više interesantno kao hodočasničko mjesto. I blizina Na Drini ćuprije u Višegradu, pravoslavnog samostana u N. Goraždu gdje je proradila i prva balkanska tiskara u 15. stoljeću… Uz put se mogu vidjeti goveda i ovce, pa bi i gastro ponuda mogla biti vrlo atraktivna jer Nevesinje s preko 500 vagona krumpira predvodi Veso Radić i dr. Dragan Brenjo, najzaslužniji za certifikaciju ove svakodnevne namirnice u ljudskoj ishrani.
Putopis smo završili na utoku rijeke Bune koja kao najveće vrelo u Europi izvire ispod kraljičina rodnog Blagaja, uvire u kičmu dinarskog identiteta, rijeku Neretvu koja deltom završava u mediteranskom Jadranu.
Nastavak turističko kulturološke, ali poslovno turističke priče je u Jajcu, odakle je nesretna kraljica otputovala prema Zaostrogu, i tamošnjem samostanu, danas Crkvi i muzeju, a vjerojatno je usput odmarala i uz Vrbas, pa i u Kupresu gdje je inicirala i gradnju Crkve te Livnu gdje se osvježila u hladnoj Bistrici. Zamišljena karavana završava u Ljubuškom ispod kule hercega Stjepana, već spomenutog oca naše kraljice, a hodočašće u Zaostrogu uz “ispraćaj kraljice prema Dubrovniku” odakle je uskoro morala do dalekog Rima.
Njen grob u crkvi sv. Marije Aracoeli na rimskog Kapitoliju iznad znamenitog Foruma, zapravo ovu osobu delegira kao temelj turističkog brendiranja i BiH ali i dijela Dalmacije u RH. Akademsko promišljanje i praktična primjena na terenu temelj je svakog razvoja pa i održivog i svrhovitog turizma, a lik i djelo naše neprežaljene kraljice zaslužuje i da živi na turističkom tržištu.
