U Knjižnici Ljubuški predstavljena knjiga „Zatvaraj vrata“ autora Ilke Barbarića. iks-portal.info.

U organizaciji JU „KŠC“ Ljubuški, u Knjižnici Ljubuški, predstavljena je knjiga „Zatvaraj vrata“ autora Ilke Barbarića.

Naime, dugogodišnji televizijski novinar Ilko Barbarić predstavio je ljubuškoj publici svoj književni prvijenac – tri zasebna teksta „upakirana” u jednu knjigu: roman „Zatvaraj vrata“ te dva komična dramska teksta „Nemoj preko telefona“ i „Štrajk glađu poslije ručka“.

Osvrt na knjigu, izuzev autora Barbarića, dali su književnici Sanijela Matković i Mate Grbavac, dok je pak ulomke iz iste čitao pjesnik Ilija Fofić.

U glazbenom dijelu programa nastupili su glazbenici Ante Ereš i Slaven Barbarić.

Književnica Sanijela Matković istaknula je kako je specifičnost Barbarićeve knjige što je u njoj ozbiljan roman „pomiješan” s dva komedijska dramska djela.

„Rekla bih da je roman fenomenalan jer je u maloj formi prikazana cijela jedna psihologija ljudskog ponašanja, odnosno neponašanja, gdje je zatvorena vrata ostavljaju ljude u izolaciji i čovjeka u potrebi dovode u kriznu situaciju. Mi danas cijenimo knjigu vizualno, to jest po broju stranica, a vjerujete da je puno lakše napisati knjigu od 400 stranica nego napisati priču u trideset stranica. Ilko je mogao ovu priču razraditi na velikom broju stranica, ali ju je sažeo novinarski precizno, književno odlično. Ja sam je pročitala od riječi do riječi i opet ću je pročitati.“, istaknula je književnica Matković.

Književnik Mate Grbavac, pak, nije krio oduševljenje nadasve komičnim dramskim tekstovima koje će, zasigurno, u dogledno vrijeme vrsni kazališni umjetnici izvesti na „daskama“.

Na koncu se nazočnim ljubiteljima knjige i pisane riječi obratio autor Ilko Barbarić.

„Riječ je o kratkom romanu „Zatvaraj vrata“, koji je inspiriran stvarnom situacijom u Mostaru za vrijeme korone, gdje je jedan dečko bio zaražen i praktički zatočen u svom stanu, nije imao nikoga da mu pomogne jer je sam živio. Mene je ta situacija bespomoćnosti zabrinula, zaintrigirala, pa čak i izrevoltirala. Međutim, u pomoć mu priskače netko od koga se najmanje nadao, a to je njegov susjed i stari roker, koji ne doživljava ono što doživljavaju mnogi oko njega te na taj način ruši predrasude – istaknuo je autor.

Uz kratki roman u knjizi se nalaze i dva komična dramska teksta.

Jedna od komedija govori o arhetipskom čovjeku koji vječno sjedi u istom uredu, u svim režimima, a jedino što se mijenja su slike vladara iznad njegove glave u uredu. Tekst je pisan tvrdim hercegovačkim dijalektom te se u njemu mogu prepoznati naše, ali i svako drugo podneblje.

Druga komedija govori o mlađem bračnom paru i o običnoj poslijepodnevnoj životnoj situaciji:

Par ima dilemu da li naručiti dostavu ili da im njena mama donese obrok što bi onda značilo da mužu nema ići u kafić s rajom kako bi gledao finale Lige prvaka i tu onda nastaje dernek. Ovaj tekst na komičan način obrađuje temu spektra složenosti odnosa između ljudi općenito.“, dodao je autor.