U selu Ljuti Dolac zabilježen je slučaj odstrijela čaglja. Izostanak prirodnih neprijatelja i sve veći broj zapuštenih površina rezultirali su češćim viđenjem ove životinje na području naše Županije. Čagalj se u posljednje vrijeme pojavio u Hercegovini, te može predstavljati opasnost domaćinstvima.
Na području Trtla, gdje do sada nije bilo čagljeva, u posljednjih nekoliko godina došlo je do njihovog razmnožavanja, što predstavlja prijetnju domaćim životinjama koje se vode na ispašu ovo područje. Danas je lovac Ivo Čović iz Lovačkog društva Mosor, lovačka sekcija Ljuti Dolac, odstrijelio jednog čaglja težine oko 15 kilograma na tom području.
Čagljevi, poznati i kao šakali, pripadaju rodu pasa (lat. Canis) i obuhvaćaju tri vrste malene do srednje veličine koje nastanjuju Afriku, Aziju i jugoistočnu Europu. Imaju duge noge i karakteristične pseće zube prilagođene lovu na sisavce, ptice i gmazove. Njihova velika stopala i spojene kosti noge omogućavaju im dugotrajno trčanje brzinom od 16 km/h. Najaktivniji su u zoru i navečer.
Čagalj je predator koji po načinu života najviše sliči vuku. U pravilu glodavce lovi pojedinačno, dok krupni plijen savladava u čoporu, poznati su kao strvinari, te podsjećaju na kojote (nekada nazivani američkim čagljevima) u Sjevernoj Americi.
U selu Biograci kod Širokog Brijega kunicu je napravila pustoš u kokošinjcima, a naš čitatelj nam je poslao video nakon što je uhvatio štetočinu u klopku.
Prema informacijama koje je Vrisak.info dobio od čitatelja, ova mala, ali spretna grabljivica noću se uvlačila u kokošinjac i podavila mu više kokošiju i pojela jaja.
Mještani su u posljednje vrijeme primijetili tragove i napravili zamku kako bi otkrili i uhvatili uzročnika štete.
Iako je kunica mala životinja, poznata je po svojoj okrutnoj lovačkoj vještini. Kada napadne često podavi više nego što može pojesti.
Ovakvi napadi nisu rijetki u seoskim područjima,jer kunice traže hranu, posebno u zimskim mjesecima kada je prirodnih izvora manje.
Iako je grabljivica uhvaćena mještani trebaju dodatno osigurati kokošinjce kako bi spriječili slične situacije u budućnosti.
O kunici
Duljina tijela kune može biti od 40 do 60 cm, ne uključujući rep, koji može dodati još 20-25 cm. Težina kune varira, ali obično je između 0.9 i 2.5 kg. Kune su mišićave s kratkim nogama. Rep im je gust i dlakav.
Kune proizvode razne zvukove, uključujući režanje, cvrkutanje i vriskove, osobito tijekom razmnožavanja ili borbe.
