Minimalna plaća u Federaciji BiH, trenutno utvrđena Uredbom Vlade FBiH na iznos od 1.000 KM, važi do kraja ovog mjeseca. U situaciji kada inflacija i rast cijena hrane najviše pogađaju upravo radnike s najnižim primanjima, sindikati insistiraju da minimalac bude povećan na 1.200 KM, uz jasno definirane platne razrede.
Predsjednici sindikata ističu da radnici jednostavno ne mogu živjeti od 1.000 KM u uvjetima u kojima troškovi života rastu iz mjeseca u mjesec.
Vlada FBiH i ministar Toni Kraljević u središtu procesa
Bez obzira na različite ekonomske pritiske, čak i kritičari priznaju: Vlada FBiH i dopremijer i ministar financija Toni Kraljević u posljednjih godinu dana nose najkompleksniji dio fiskalne politike, od povećanja minimalne plaće do reformskih zahvata oko doprinosa i rasterećenja poslodavaca.
Kraljević i njegov tim kontinuirano su pod pritiskom — sindikata s jedne strane, poslodavaca s druge, te nužnosti očuvanja stabilnosti proračuna.
Unatoč tome, Vlada je uspjela:
-
održati urednu isplatu svih obaveza,
-
provesti niz mjera ublažavanja inflacije,
-
te je, prvi put nakon godina stagnacije, otvorila prostor za ozbiljnije razgovore o sistemskom uređenju platnih razreda.
U političko-ekonomskom okruženju kakvo je u FBiH, to nije mala stvar. Ipak, Vlada FBiH smatra da je upravo zato važno provesti fiskalne reforme koje su dugo odgađane — od rasterećenja rada do uređivanja minimalne plaće. U tom smislu, resor financija na čelu s Tonijem Kraljevićem ima ključnu ulogu u donošenju rješenja koja trebaju istodobno zaštititi radnika i očuvati konkurentnost privrede.
Stručnjaci: Povećanje minimalca neminovno, ali nosi i rizike
Profesor dr. sci. Igor Živko naglašava da povećanje minimalne plaće nužno otvara raspravu o diferencijaciji — većim iznosima za složenije poslove, kao što to već postoji u RS-u (osnovna, srednja, viša, visoka stručna sprema).
Ovakav model, smatra Živko, vjerovatno će biti tema i u Federaciji BiH.
On upozorava i na rizik: rast plaća koji ne prati ekonomski rast može stvoriti dodatni inflacijski pritisak, posebno jer hrana — kategorija s najvećim poskupljenjima — čini najveći dio potrošačke košarice radnika.
Ključne odluke pred Vladom FBiH
Inflacija je za prvih devet mjeseci 2025. iznosila 4,3%, a cijene hrane rasle su iznad prosjeka. U takvim uvjetima nije iznenađenje što sindikati zahtijevaju minimalac od 1.200 KM.
No, jednako tako, pohvale idu na adresu Federalne vlade i ministra Kraljevića koji su, uprkos političkom ciklusu i ekonomskim pritiscima, održali stabilnost proračuna i otvorili prostor za reformske odluke koje imaju izravan utjecaj na standard građana.
Pred Vladom je sada zadatak da pronađe mjeru koja će:
-
zaštititi radnike,
-
stabilizirati tržište rada,
-
i izbjeći nove inflacijske udare.
Uloga Ministarstva financija FBiH u tome bit će presudna — i dosadašnji potezi pokazuju da postoji kapacitet i spremnost da se najosjetljivije odluke donesu odgovorno i u korist građana.
