U BiH pak većina umirovljenika s radom nastavlja uglavnom iz egzistencijalnih razloga. Struke najviše nedostaje u medicini, prosvjeti, industriji, građevini, trgovini…, piše Marija Medić Bošnjak za Večernji list BiH.
Male mirovine, kao i višak slobodnog vremena među glavnim su razlozima zbog kojih sve veći broj umirovljenika odlučuje nastaviti s radom nakon stjecanja mirovine. Točni podaci o broju zaposlenih umirovljenika u Bosni i Hercegovini ne postoje s obzirom na to da se vode u više baza, međutim, prema nekim pretpostavkama, takvih je više od 15.000 te njihov broj konstantno raste. Samo u Republici Srpskoj krajem prošle godine 8053 korisnika republičkog Zavoda za mirovinsko osiguranje imala su istodobno i status osiguranika, odnosno, uz mirovinu, primala su i plaću.
Umirovljenici u Njemačkoj
Prema ranije objavljenim podacima, u Hrvatskoj je u lipnju bilo više od 30.000 zaposlenih umirovljenika. U samo mjesec dana zaposlilo ih se više od 1200. Ta praksa sve je popularnija i u Njemačkoj. Više od 1,3 milijuna njemačkih umirovljenika radilo je na kraju 2022. godine. Taj podatak naveden je u vladinu odgovoru na parlamentarni upit oporbene stranke Ljevica (Die Linke), a riječ je o službenom statističkom podatku. Od ukupnog broja umirovljenika koji su nastavili raditi, 1,1 milijun nastavio je raditi nakon što je sa 67 godina života zadovoljio starosnu granicu za umirovljenje, odnosno nakon trenutka kada je mirovina oslobođena odbitka. Od navedenog broja umirovljenika, 888.000 radilo je tzv. mini poslove, dok je 240.000 radilo poslove s duljim radnim vremenom. Među ukupnim brojem umirovljenika koji rade je 53 posto muškaraca. Navedeni podaci su posljednji dostupni, odnosno nisu dostupni noviji podaci. Kako je objavio njemački portal Tagesschau, posljednjih godina povećava se broj onih koji nastavljaju raditi nakon umirovljenja.
Više od 1,3 milijuna njemačkih umirovljenika radilo je na kraju 2022. godine
Nakon najmanje 35 godina radnog staža, njemački umirovljenici su 2022. imali prosječnu mirovinu od 1400 eura
Parlamentarac Ljevice Matthias W. Birkwald izjavio je da je nepodnošljivo da su mirovine u Njemačkoj toliko niske da mnogi umirovljenici ovise o nastavku rada. Nakon najmanje 35 godina radnog staža, njemački umirovljenici su 2022. imali prosječnu mirovinu od 1400 eura. Iznos mirovine ovisi o iznosu plaće tijekom radnog vijeka i iznosu uplate u mirovinski fond. Iako se dio njemačkih umirovljenika za rad nakon umirovljenja odlučio zbog visine mirovine, dio je kao razloge za to naveo “zabavu” na poslu ili potrebu za smislenim zadatkom i društvenim kontaktima.
Stanje u BiH
U Bosni i Hercegovini pak većina umirovljenika s radom nastavlja uglavnom iz egzistencijalnih razloga. Struke najviše nedostaje u medicini, prosvjeti, industriji, građevini, trgovini… Ipak, radu nakon mirovine uglavnom se vraćaju visokoobrazovani. Pravo istodobno raditi i primati mirovinu umirovljenicima u Federaciji BiH omogućio je Ustavni sud svojom odlukom, odnosno stavljanjem članka 116. Zakona o MIO izvan snage prije četiri godine. Kako su tada objasnili iz Zavoda MIO Federacije BiH, nakon presude Ustavnog suda, koji je članak 116. Zakona o MIO proglasio neustavnim, pravo ostvarivanja statusa osiguranika u obveznom osiguranju mogu ostvariti svi korisnici mirovine s iznimkom onih koji su ostvarili pravo na obiteljsku ili pak na mirovinu prema odredbama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja. Nedavnim izmjenama Zakona o MIO u Federaciji BiH mogućnost primanja mirovine i rada ukinuto je i za korisnike invalidskih mirovina. Također, po završetku obveznog osiguranja, pod uvjetom da je trajalo više od šest mjeseci, korisnik mirovine može zatražiti ponovni izračun mirovine, pri čemu će se uzeti u obzir novoostvareni staž osiguranja, a sve u skladu s člankom 117. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju.
