Ostvarili smo izvoz prema Europskoj uniji, cijena jabuke bila je oko 95 eurocenti. Po kilogramu za ljetnu jabuku, to kod nas još nije bilo. Naravno, za izvoz na europsko tržište morate ispuniti niz uvjeta, piše Dušan Musa za Večernji list BiH.
Posljednjih je godina u drugi plan potisnuto voćarstvo juga Hercegovine je, gdje, uz oko 500 hektara nasada kojima gospodari čapljinska tvrtka Agroherc i nekoliko manjih tvrtki, i niz obiteljskih gospodarstava. O voćarstvu se manje pričalo zbog sveprisutnog ranog povrtlarstva i sve popularnijeg maslinarstva. No, da voćari i dalje imaju što reći, potvrđuje i inženjer Toni Falak, direktor Agroherca, inače najvećeg hercegovačkog proizvođača voća. – Posjedujemo oko 100 hektara breskve i nektarine, trenutačno smo u fazi berbe kasnih sorti. Ove su se godine breskve i nektarine mogle prodati bez problema s obzirom na niske temperature i led u fazi cvatnje pa je prinos više nego upola smanjen.
Na tržištu je manjkalo bresaka i nektarina pa s prodajom nismo imali nikakvih problema. Izvezli smo oko 70 posto uroda, kaže direktor tvrtke Agroherc Toni Falak
To je razlog što su breskve i nektarine bile skupe, a i sada su?
– Da, to je glavni razlog, na tržištu je manjkalo tih artikala pa s prodajom nismo imali nikakvih problema. Izvezli smo oko 70 posto uroda.
Ovih dana u prodajnim centrima vidjeli smo da je cijena marelice 10 KM za kilogram, što je dva-tri puta skuplje nego proteklih godina?
– Osobno sam vidio u jednom trgovačkom lancu i nešto višu cijenu. Mi smo imali, odnosno imamo četiri hektara u svom posjedu, odradili smo svu agrotehniku i rezidbu što je trebalo, vjerujte, nismo ubrali ni komad da vidimo koja je sorta u pitanju. Led je sve odnio.
Jesu li kasnije sorte bresaka i nektarina izdržale?
– Da, pogotovo breskve, one su nešto otpornije. Ali od očekivanih 65 – 70 vagona, možda iziđemo na 30 – 35. To će biti otprilike polovina očekivanog uroda, ali moramo biti zadovoljni.
Breskve i nektarine ste malo smanjili s obzirom na to da ste ušli i u maslinarstvo?
– Posadili smo nekih 26 hektara novih nasada maslina i s postojećih 10-ak imamo ih oko 36 hektara, ali većina nije na rodu. Ove bih godine spomenuo i trešnju. Zatekli smo malo zapušten nasad, uspjeli smo ga revitalizirati pa smo ove godine imali solidno branje i jako dobru cijenu.
Koliko je bila na veliko s obzirom na to da je prošla sezona?
– Bez problema smo je davali za osam KM po kilogramu.
Na veliko, dok dođe do kupca, iziđe na dvoznamenkasti broj?
– Dok dođe do kupca, iziđe na 15 i više KM, nažalost, ali tako je kad voće ne rodi.
Za Hercegovinu ste i veliki proizvođač jabuka. Kako su one rodile, je li i njih “brao” led?
– Što se tiče jabuke različitog sortimenta, od ljetnog akšama (aksama) i gale pa sve do pink (lady) na koncu, lošiji su nam rezultati nego lani s obzirom na led i tuču koja nas je obišla. Mislim da ćemo imati samo 30-ak posto lanjskog nabira. Podbačaj je ogroman, s tim da je to opet utjecalo na cijenu pa smo dobili puno veću vezanu uz ljetne sorte. Ostvarili smo izvoz prema Europskoj uniji, cijena jabuke bila je oko 95 eurocenti. Po kilogramu za ljetnu jabuku, to kod nas još nije bilo. Naravno, za izvoz na EU tržište morate ispuniti niz uvjeta.
Onda ne treba ništa nego saditi jabuke?
– Jabuka je jako specifična i zahtjevna u smislu tretiranja, prorjeđivanja plodova kemijskog ili ručnog, zahtijeva uistinu veliki ručni rad.
Je li bilo problema s radnom snagom tijekom glavne berbe?
– U odnosu na prošlu godinu, imali smo dovoljno radne snage, ali nismo imali količinu samog nabira kao lani. Drugi razlog vidim u činjenici da je proteklih godina radna snaga iz Hercegovine išla prema Hrvatskoj – jagode, lubenice, mandarine… No, u Hrvatsku se javio dobar dio Nepalaca, radne snage iz drugih država, tako da smo, zahvaljujući tome, u svakom trenutku imali dovoljno ljudi koje možemo uključiti u posao.
