Nedostatak perspektive i male plaće glavni su razlozi koji tjeraju veliki broj građana Bosne i Hercegovine da krenu trbuhom za kruhom. Većina mladih školuje se kako bi se zaposlila u zemljama Europske unije, a to je posebno izraženo kod medicinskih djelatnika. Statistike su neumoljive. Štajerski Zavod za tržište rada izdao je 2023. godine ukupno 193 crveno-bijelo-crvene kartice (RWR) za osobe u zdravstvenim zanimanjima – toliko ih nije bilo ni u jednoj drugoj saveznoj državi. Najviše ih otišlo radnicima iz Bosne i Hercegovine, piše Ljiljana Vidačak za Večernji list
Službeni podaci
Kako bi se smanjio nedostatak osoblja u sektoru zdravstva i njege, važnu ulogu ima i ciljano zapošljavanje kvalificiranih radnika iz inozemstva, naglašava Štajerska služba za tržište rada (AMS). Prošle godine AMS je izdao ukupno 736 crveno-bijelo-crvenih kartica (RWR kartice ili EU plave karte) osobama zdravstvenih zanimanja diljem Austrije. Nadležni stručni centar AMS Styria “izdao je najviše RWR kartica u usporedbi s drugim pokrajinama” – 193, daleko ispred Beča (125) i Gornje Austrije (120). Od 736 RWR kartica koje su izdane diljem zemlje, 474 bile su za necertificirane medicinske sestre, 112 za doktore i 73 za kvalificirane medicinske sestre. Kada je, konkretno, riječ o medicinskim sestrama, u Štajerskoj je izdano ukupno 136 RWR kartica za ovu profesiju, a najviše ih je otišlo osobama iz Bosne i Hercegovine (84), a zatim medicinskim sestrama iz Kolumbije, Indije, Tunisa i Kenije, pišu Nezavisne novine. Posljednji podaci Agencije za rad i zapošljavanje u BiH su poražavajući. Od 2013. do 2020. u Njemačku je otišlo raditi gotovo 6000 medicinskih djelatnika i njegovatelja. Podaci su to samo jedne institucije koja posreduje u zapošljavanju.
Više od polovine dozvola za rad medicinskim sestrama izdano bh. državljanima
Medicinari koji su u inozemstvu kažu kako tamo dobiju ono što zaslužuju – poštovanje, priliku za napredovanje i nagradu za svoj rad
U Štajerskoj je izdano 136 dozvola medicinskim sestrama, a najviše ih je otišlo osobama iz BiH (84)
Od 2013. do 2020. u Njemačku je otišlo raditi gotovo 6000 medicinskih djelatnika i njegovatelja
Loše prognoze
Posljednjih godina mladi upisuju medicinske škole prvenstveno radi odlaska iz BiH. – Većina mojih prijatelja iz razreda planira ići van. Zato je većina nas i upisala medicinsku školu. I moj je plan ići van. Hrvatska, Irska, Njemačka, nije toliko ni važno gdje. Samo želim što prije uzeti dipotvrđeno plomu i otići odavde. Ovdje ne vidim perspektivu. Ne želim biti kao moji roditelji, raditi po cijele dane i na kraju ne ostvariti ništa – kazao nam je jedan učenik srednje medicinske škole. Medicinari koji su u inozemstvu kažu kako tamo dobiju ono što zaslužuju – poštovanje, priliku za napredovanje i nagradu za svoj rad. U Njemačkoj je do 31. prosinca 2019. godine bilo registrirano 580 liječnika iz BiH, pokazuju podaci Njemačke zdravstvene asocijacije. Kako je iz te asocijacije, do kraja prosinca 2022. godine bilo ih je 637. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procijenila je da će se do 2030. godine pojaviti globalni nedostatak od 18 milijuna liječnika i medicinskih sestara. Taj trend će pogoditi uglavnom zemlje s nižim dohotkom. U javnim zdravstvenim ustanovama u FBiH, prema podacima iz 2022. godine, bilo je zaposleno više od 20.600 medicinskog osoblja, a među njima 5387 doktora medicine. U Republici Srpskoj u 2022. godini bilo je zaposleno više od 10.480 radnika, a od toga 2836 doktora medicine, podaci su Zavoda za statistiku. Na trend starenja zdravstvenih djelatnika upozorili su iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH, ističući da gotovo 28 posto doktora medicine u FBiH ima 55 i više godina. Uz iseljavanje u zemlje EU-a, BiH se suočava i s migracijama medicinskih djelatnika unutar zemlje. Zdravstveni djelatnici iz manjih gradova odlaze u veće medicinske centre, što je stvorilo probleme stanovnicima manjih zajednica.
