U podzemlju Rastoka kod Podprologa, nedaleko od Vrgorca i granice s Bosnom i Hercegovinom, speleoronioci su došli do iznimno vrijednog otkrića. U jami Bezdan pronađeno je novo stanište južnog dinarskog špiljskog školjkaša (Congeria kusceri), jedinstvene podzemne vrste poznate kao „živi fosil“, za koju se nekoć vjerovalo da je izumrla.
Tijekom biospeleoloških istraživanja u jami Bezdan, smještenoj u polju Rastok kod Podprologa, speleoronioci Venio Fabijančić i Branko Jalžić, članovi Hrvatskog biospeleološkog društva te udruga Estavela i Baštinik, otkrili su novo nalazište ove iznimno rijetke vrste.
Otkriće je posebno značajno jer su žive populacije vrste Congeria kusceri na području Dalmacije dosad bile zabilježene na samo četiri lokaliteta.
Vrsta za koju se vjerovalo da je izumrla
Sve do sredine 20. stoljeća znanstvenici su smatrali da je rod Congeria izumro. Međutim, pedesetih godina prošlog stoljeća u špilji Žira na Popovu polju u Hercegovini pronađeni su živi primjerci, što je predstavljalo iznimno znanstveno otkriće.
Nakon toga uslijedila su nova otkrića živih populacija na nekoliko podzemnih lokaliteta u Hrvatskoj, Sloveniji te Bosni i Hercegovini.
Do danas su opisane tri vrste ovog roda: Congeria kusceri, Congeria jalzici i Congeria mulaomerovici.
Sve tri vrste endemi su Dinarida, poznate kao živi fosili, a posebne su i po tome što predstavljaju jedine poznate špiljske školjkaše na svijetu.
Jama Bezdan iznimno važna za očuvanje podzemnog svijeta
Novo nalazište u Rastoku predstavlja vrijedan doprinos znanstvenim spoznajama o rasprostranjenosti ove rijetke vrste, ali i naporima za njezinu zaštitu.
Jama Bezdan važna je i za očuvanje stanišnog tipa 8310 – špilje i jame zatvorene za javnost, koji je obuhvaćen europskom ekološkom mrežom Natura 2000.
Sve tri vrste roda Congeria procijenjene su kao ugrožene prema Crvenom popisu Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN).
Otkriće u Rastoku kod Podprologa još je jedna potvrda iznimnog prirodnog bogatstva krškog podzemlja na prostoru Dalmacije i Hercegovine, čiji brojni dijelovi još uvijek nisu dovoljno istraženi.
Izvor: Portal Rogotin / Branko Jalžić


















