Izvješća Agencije za statistiku BiH samo potvrđuju trend kojem već nekoliko godina bespomoćno svjedočimo jer cijene hrane, iako u nižim postocima, nezaustavljivo rastu
– Upravo zbog mnogih upita napravio sam analizu i vizualizaciju koja je vrijednost 100 KM iz 2018. godine na kraju 2023. godine. Koristeći prosječnu godišnju stopu inflacije mjerenu indeksom potrošačkih cijena za svaku godinu te usklađujući 100 KM s tim stopama, a onda novi, usklađeni iznos u idućoj godini s novom inflacijom, dobijemo da 100 KM iz 2018. godine danas vrijedi oko 80 KM – navodi Hadžić. Naravno, kako ističe, ovo je prosječno kretanje s obzirom na statističke podatke, ali vjerojatno zbog individualne sklonosti potrošnje svakoga od nas, ovaj iznos može biti, naravno, i manji. Razlog, navodi, leži u činjenici da je prosječna stopa kretanja cijena hrane mnogo viša od ukupnog indeksa, tako da je osobama koje više svog dohotka troše upravo na hranu inflacija “pojela” veću vrijednost. Izvješća Agencije za statistiku BiH samo potvrđuju trend kojem već nekoliko godina bespomoćno svjedočimo jer cijene hrane, iako u nižim postocima, nezaustavljivo rastu. U siječnju ove godine prosječne potrošačke cijene u BiH bile su više za dva posto, a prehrambeni proizvodi skuplji su za 2,9 posto. Rast cijena zabilježen je u svim segmentima, od alkoholnih pića do zdravstva. Najveći broj građana brine cijena mjesečne potrošačke košarice, gdje, osim značajnog pada cijene ulja i nešto jeftinijeg mlijeka, margarina i maslaca, statističari uglavnom bilježe rast cijena osnovnih namirnica. U odnosu na prethodnu godinu, skuplji su riža, pileće i goveđe meso, kava, pa i sol, a zanimljivo je da je, unatoč padu cijene brašna, kilogram kruha osjetno skuplji. Napola prazna ili napola puna, potrošačka košarica nije stvar samo perspektive. Ona je rezultat ispražnjenih novčanika bh. građana uslijed rapidnog rasta troškova života tijekom posljednjih godina – pojedinih čak i za 50 posto. A najviše je poskupjelo meso, koje plaćamo od četiri do sedam maraka više u odnosu na razdoblje prije pet godina. A sve je teže izdvojiti novac – osim za kavu, čak i za jedan pristojan obrok dnevno. Sve što se zaradi, potroši se na golo preživljavanje. Tako bi se u najkraćem mogla opisati svakodnevica većine građana naše zemlje. Sindikalna potrošačka košarica za siječanj je iznosila gotovo 3000 maraka, što je mnogima tromjesečna, a ne mjesečna plaća. Prosječna plaća od 1300 KM dovoljna je tek za hranu, a ona minimalna, od 619 KM, ne može se nazvati ni socijalnom pomoći.
Službene statistike
