Hercegovina je poznata po svojoj mediteranskoj klimi i idealnim uvjetima za uzgoj šipka. No ova autohtona vrsta je nepravedno zapostavljena. Imamo samo 27 tisuća hektara organizirane proizvodnje. 

Zdenko Sesar iz Bijelog Polja ima jedan od najvećih nasada šipka u Hercegovini. Posjeduje preko 600 stabala različitih vrsti, od ciparskog, ljutog, slatkog, barskog, kandahara i tako dalje. Ističe kako je zadovoljan ovom godinom.

On se sa svojom obitelji okrenuo pravljenju čistog soka od šipka, jer kako kaže, prodaja šipka se više toliko ne isplati.

Federalni agromediteranski zavod Mostar organizira radionice na kojima se govori o nutritivnim svojstvima šipka. Cilj im je da se zaštiti sok od divljeg šipka. Važno je pojačati suradnju i zaštiti oznaku proizvoda.

A da bi se to dogodilo šipak se mora čuvati u slami, kako je to naš narod prije radio, ili u komorama kako bi on održao svojstva idućih pola godine. Tako bi se šipak mogao koristiti u zimskim danima kada nam je potreban vitamin B i C kojim obiluje ovaj eliksir zdravlja. 

Detaljnije u prilogu: