Agencija za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske, u suradnji s Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata i Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, organizirala je 18. državni stručni skup za učitelje i nastavnike.
Trodnevni skup, koji se održava od 30. ožujka do 1. travnja, okupio je velik broj sudionika, a poseban značaj ima činjenica da su po prvi put nazočili i učitelji i nastavnici iz Bosne i Hercegovine koji rade po hrvatskom nastavnom programu.
Naglasak na suvremenoj povijesti
Riječ je o jednom od ukupno 561 stručnog skupa koji Agencija organizira tijekom kalendarske godine, od čega su 123 na državnoj razini. Ovaj skup posebno je usmjeren na nastavnike povijesti, a glavne teme su Dejtonski sporazum i protuzračna obrana u Domovinskom ratu.
Iz Agencije ističu kako je njihova uloga ključna u sustavu obrazovanja kroz pružanje stručne i savjetodavne podrške odgojno-obrazovnim djelatnicima – od učitelja i nastavnika do stručnih suradnika i ravnatelja.
Poseban naglasak stavljen je na važnost poučavanja suvremene povijesti i razvijanja kritičkog mišljenja kod učenika.
„Učitelji i nastavnici povijesti nisu tu samo da prenose činjenice, nego da potiču učenike na razmišljanje. Upravo zato je važno njihovo stalno usavršavanje kroz ovakve skupove“, istaknuto je tijekom skupa.
Ugledni predavači i teme
Uvodno predavanje na temu mirovnih pregovora i Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine održao je prof. dr. Miomir Žužul, prvi hrvatski veleposlanik u Sjedinjenim Američkim Državama i izravni sudionik pregovora.
O završnim operacijama Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane 1995. govorio je prof. dr. sc. Ivo Lučić, rektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“.
„Nema budućnosti bez prošlosti“
U snažnoj poruci sudionicima prof. dr.sc. Ivo Lučić naglasio je važnost učenja povijesti i odgovornosti nastavnika: „Često se čuje da treba zaboraviti prošlost i okrenuti se budućnosti. To je kao da čovjek izgubi pamćenje – bez prošlosti nema ni budućnosti. Zato je važno da povijest temeljimo na činjenicama, a ne mitovima“, poručio je.
Dodano je i kako Hrvatska nema razloga skrivati svoju povijest, ističući doprinos hrvatskih povjesničara u istraživanju Domovinskog rata i razdoblja osamostaljenja.
BiH u fokusu zbog političke situacije
Poseban kontekst skupu daje i aktualna politička situacija u Bosni i Hercegovini. Istaknuto je kako se zemlja nalazi u dugotrajnoj krizi povezanoj s Dejtonskim sporazumom, koja traje već gotovo tri desetljeća.
„Ovo je možda trenutak kada se stvari mogu pomaknuti s mrtve točke, ali to neće doći samo od sebe. Potrebna je odgovornost i odlučnost političkog vodstva“, naglašeno je.
Sudjelovanje nastavnika iz BiH ocijenjeno je kao važan korak u jačanju obrazovne suradnje i očuvanju identiteta kroz obrazovni sustav.
Stručni skup još jednom je potvrdio koliko je obrazovanje, posebno u području povijesti, važno ne samo za razumijevanje prošlosti nego i za oblikovanje budućnosti.
