Drinovci su smješteni na jugoistočnoj strani Imotskog polja i spadaju u red velikih hercegovačkih sela. Po popisu iz 1971. godine, Drinovci su imali 3516 stanovnika, deset godina potom 3256, a 1991. godine 2440 žitelja.
Drinovci su jedno od najraseljenijih sela u povijesti Hrvata i nije ni čudo što se tu rodilo toliko znamenitih ljudi. Tu su rođeni brojni intelektualci koji su ostavili dubok trag u znanosti i kulturi, a među njima i Antun Branko Šimić. Kada su u pitanju svećenici, među najslavnijima su fra Paškal Buconjić i fra Anđeo Nuić. U Drinovcima je rođeno oko 40 književnika i publicista s mnoštvom objavljenih knjiga! No, među Drinovačima je i velik broj znanstvenika s ogromnim brojem objavljenih knjiga i radova iz raznih područja znanosti.
U starom drinovačkom zaseoku Peć, uz cestu Drinovci – Tihaljina, a iznad izvora rijeke Tihaljine, nalazi se poznata Ravlića pećina. Ulaz u pećinu širok je čak 28 metara, dužina prve prostorije iznosi 150 metara, široka je 40 metara, a visina svoda iznosi 20 metara. Radoslav Dodig u svom “Kulturno-povijesnom vodiču kroz Hercegovinu i Bosnu” piše: “U arheološkoj literaturi Ravlića pećina poznata je kao najznačajnije prapovijesno nalazište u Hercegovini, gdje su ljudi kontinuirano boravili od ranog neolitika do sredine brončanog doba (od 5700. do 1500 godina prije Krista)”! No, najnoviji arheološki nalazi govore da su u Ravlića pećini ljudi boravili prije sedam tisuća godina prije Krista!
Jezero Krenica u Drinovcima ovalnog je oblika, dugo je 310, a široko 270 metara. Dubina mu još nije poznata, ronioci nisu uspjeli doći do njegova dna, a, prema nagađanjima, duboko je možda čak i 200 metara! Do sada su ronioci došli tek do 60 metara dubine. Krenica krije razne tajne, a o njima na svoj način filmskim jezikom progovara i cjelovečernji igrani film “Kenjac”
Pogledajte prilog PRO TV autora Domagoja Jerlagića. U prilogu su sudjelovali Petar Majić, Vinko Bilopavlović, Zvonimir Glavaš, Milan Glavota, Srećko Ravlić
