Josip Jelinić i ovaj dragi čovjek na videu Jozo Jelinić nisu povezani krvlju, ali ih je spojilo nešto daleko jače – Božja Providnost.
U toj posebnoj Božjoj priči, nije slučajno da naš djed se također zvao Jozo Jelinic. On je uz nas kroz djela koja nadahnjuju i dotiču srca – poput ove stranice Duhovna Glazba i poslanja koji moj rođak Josip danas s ljubavlju nosi.
Vjerujemo da nas naš dedo Jozo, sklopljenih ruku i s osmijehom punim ponosa, promatra s neba. Gleda kako se Božji plan ostvaruje upravo kroz njegovu obitelj, kroz njegovu unučad. I raduje se. Tiho, iz vječnosti, blagoslivlja svaki korak.
Hvala ti rođo za tvoju žrtvu, tvoje molitve, svaki korak, svaki bolni trenutak i svaku suzu na tvom križnom putu. Neka ti Gospodin stostrukno uzvrati. Neka ti Majka Marija bude blizu u svakom danu tvoga života. Bog te blagoslovio
Želim vam navesti neke riječi koje je Josip Jelinic objavio na svojoj stranici Istina o našem djedu:
…
Neka ova pjesma bude u čast mom pokojnom dedi Jozi koji je imao 7 ero djece ( za Život ) , uvijek poslušan Bogu i Katoličkoj Crkvi, uvijek spreman ljubiti Hrvatsku! • Dedo ne boj se, što si posijao, nije propalo – NASTAVLJA SE ♡
Moje iskustvo sa “pravim malim čovjekom” je bilo kad sam bio dijete.
Taj “pravi mali čovjek” je bio moj dedo!
Kao dijete često sam išao u dede čekat ćaću i mater da se vrate s posla.
Jednom je jedna Romkinja došla prositi u kuću moga dede.
Ja kao dijete nisam imao s tim iskustva, nije mi bilo jasno šta će sad biti, tko je ovo?
Samo sam jasno čekao dedinu reakciju!
Dedo je tu ženu pogledao, otvorio joj vrata, nije je potjerao, niti je napao, pustio je u kuću i rekao da sačeka.
Otvarajući novčanik, izvadi onaj račun od struje, izvadi neke druge papire, izvadi neke treće papire, (sve je čovjek inače držao u novčaniku) , izvadi pola toga i na kraju čovjek: izvadi 50 maraka i dade joj!
Žena je bila u šoku i nevjerici…
Nije vjerovala da je to čeka u staroj kući jednog djeda na štakama, neuredne košulje i raspalih tena, koji ima preko 80 godina.
To je bio moj primjer.
Moj djed!!
Pravi “mali čovjek”.
20 godina poslije, moj djed je otišao u Nebesku domovinu.
….
Prije 4 godine došao je jedan fratar do mene i rekao mi: Josipe želim ti nešto reći o tvome dedi Jozi! Jedna starija časna sestra koja je dobro poznavala tvoga dedu rekla mi je ovo! Jednog dana, biskup je prolazio kroz jedno Hrvatsko mjesto gdje je tvoj dedo radio. Radnici firme u kojoj je tvoj dedo radio tog dana su se okupili i dogovorili da će gađati biskupa jajima kad bude prolazio kroz njihov grad! Njih desetak! Svi su bili zainteresirani, samo su dvojica odbila to učiniti…
Jedan od te dvojice je tvoj dedo!
• 50 godina poslije unuk od tog čovjeka koji je odbio gađati biskupa jajima ide na razgovor sa biskupom u vezi javnog svjedočenja vjere kao laik ( što nije baš preuobičajeno, posebno za Hercegovinu ali Bogu je sve moguće), budimo iskreni oko biskupovog odobrenja ili zabrane djelovanja!
• I 20 minuta prije dolaska kod biskupa meni pada moj dedo na pamet koji je bio Božji čovjek, vjeran Bogu i svojoj ženi, 7- ero djece, laik, imenom Jozo i čovjek koji je uvijek volio svoju Majku Crkvu! Svjestan te činjenice i svjestan činjenice da smo mi kao obitelj prikazali mnogo Misa za njegovu dušu, i sam je primio bolesničko pomazanje prije svoje smrti iskrena srca vjerujem da ga je Milosrdni Otac uveo u Raj i snažno vjerujem da je zagovor moga dede Joze koji je odbio gađati jajima biskupa tog vremena pred Bogom danas bio jako moćan i kao što je Isus rekao sv. Ignaciju kada je išao sa papom na razgovor: Bit ću ti milostiv u Rimu…
• Danas je Gospodin rekao i meni, vjerujem po zagovoru svetog dede Joze preko svog apostola i oca biskupa Petra: Svjedoči i imaš moj blagoslov!
• Ovo ODOBRENJE oca biskupa posvećujem čovjeku koji je cijenio biskupe i danas Bog nagrađuje njegovu vjeru na njegovom unuku • Jozo Jeliniću, hvala ti na iskrenom svjedočanstvu vjere: ” Neću te razočarati”.
• Tvoj unuk Josip •
