Australijski institut za medicinska istraživanja ustanovio je da se pčelinji otrov pokazao učinkovitim u liječenju iznimno rijetkog karcinoma dojke. Ova vijest u posljednje vrijeme zainteresirala je bh. javnost, ponajviše jer je najavljeno da hercegovački pčelari pokreću proizvodnju. Istina ili pak senzacija – priču donosi Kristina Marković.
Otrov pretvoriti u lijek – zadatak je to nimalo lak. Svjesni su toga i proizvođači meda u Hercegovini koji smatraju da preuranjena pomama za proizvodnjom pčelinjeg otrova može imati više štete nego koristi, stoga pozivaju na oprez.
– Pčelinji otrov je izuzetan. U velikim količinama je otrov, a u malim je lijek – kaže Zvonko Barišić, savjetnik za stočarstvo u Zavodu za poljoprivredu ZHK-a.
A kako u Bosni i Hercegovini ne postoje odgovarajuće laboratorije i instituti za ovu proizvodnju, Barišić smatra da bi ona bila rizična, navodeći još dva ključna problema, kao što su plasman i zakonska regulativa. S druge, pak, strane hercegovački pčelari već su sudjelovali na pokaznoj vježbi za koju je zadužen jedan od začetnika ove proizvodnje u susjednoj Republici Hrvatskoj.
– Treba nam puno više iskustva, znanja pojedinaca i informacija, koje su u ovim okolnostima vrlo oskudne – ističe Mariofil Rupčić, predsjednik Udruge pčelara Kadulja Ljubuški.
No, osim znanja i iskustva potrebno je osigurati i adekvatnu opremu.
– Novija oprema se postavlja u košnicu, ide 10 tabla i uređaj koji košta oko 1.200 eura – napominje Rupčić.
– Do 20 dana se stvara otrov u pčele i do tada ga moramo izvući. Za jedan gram treba 10.000 pčela – objašnjava Barišić.
Najzastupljeniji sastojak u pčelinjem otrovu je melitin, sastavljen od 26 aminokiselina. Novija istraživanja pokazala su da djeluje na tumorske stanice, no i dalje se precizno istražuje. U farmaceutskoj, točnije, kozmetičkoj industriji pčelinji otrov itekako je tražen. U narednoj godini pčelari nastavljaju edukacije i usavršavanja nakon kojih će biti poznatije koji će se pojedinci upustiti u ovu investiciju.
federalna.ba
