Samo po sebi sve do početka ovoga stoljeća, podrazumijevalo se da smokvama, šipcima, bademima i drugim tipično mediteranskim kulturama ne trebaju zaštitna sredstva protiv štetočina. Međutim, vremena se mijenjaju pa smo nakon priča koncem ljeta i početkom jeseni da berači sa smokava silaze „krvavih ruku“ jer ih jednostavno oboje štitaste uši i drugi štetnici udomaćeni na granama i listovima, odgovor na pitanje – o čemu se radi potražili u čapljinskom naselju Lokve. Hivzija Šator vlasnik nasada smokava od tri hektara, najvećeg u Bosni i Hercegovini, rezimirajući svoje iskustvo o smokvi i štetnicima kaže:
Štitasta uš
„To je štitasta uš, nju treba blagovremeno riješiti raznim vrstama ulja. Smokva još nije ispitana da bi agronomi mogli reći polijevaj ovim ili onim. Po meni sredstva s kojima se breskve polijevaju mogu proći i kod smokve. Znači ona ulja za zimsko prskanje u vrijeme kad smokva razvija treći, četvrti i peti list obvezno prskati.
-Od nekih uzgajivača smo čuli da su nekada prakticirali prskanje smjesom od u vodi razmućene koprive?
-Ja to nisam probao niti ja to radim, po meni je to malo i smiješno. Ne može se na taj način ubiti štitasta uš, samo ime štitasta, razumijete, puno govori, ne može je to ubiti, teško i ova ulja, a kamo li kopriva.
-Je li toga prije bilo na ovim prostorima?
-Toga je bilo uvijek, ali ne u ovoj količini. Treba ovako rezimirati i reći, znači smokve se intenzivno sade, poklapaju sve više prostora. E, kad imate ogromnu populaciju isto kao u populaciji naroda ili neke živine, razumite, tu lakše ulazi bolest i onda lakše se širi u masi nego u nekim pojedinačnim slučajevima. Puno se sadi, ljudi ne vode računa i onda ona prelazi, to pređe k’o đavo.
 |
| Hivzija Šator: Đonovi vlasnika se stalno moraju vidjeti u voćnjaku |
-Gledamo vaše smokve, vidimo da ih još niste polijevali, kako štitite smokve na tri hektara površine?
-Ja, vjerujte, evo dvadeset i pet godina imam smokve, nikad nisam zimsko polijevanje vršio. Ja polijem dva puta, polijem u trećem, četvrtom i petom listu. Smokvu ne možete politi zato što ima ogroman list bez jakog atomizera. Ta štitasta uš napadne list s donje strane, zato u obzir dolaze samo atomizeri koji zavrnu list, samo na taj način polijevanje smokvu može očistiti. Ja polijevam dva puta u deset, petnaest dana, ali temeljito. Znate, to agronomi znaju, znaju i veliki poljoprivrednici, voćari itd., zdravo se voće polijeva! Zdravo voće, kad nema ništa na njemu poliješ ga sredstvima za zaštitu, razumiš. Biljke su kao i ljudi, zdravu čovjeku treba dobra hrana da ga ne bi napala bolest, kasno je kad obolite.
-Jeste li vi imali neprilika s tom štitastom uši?
-Ja ću još jednu iz iskustva reći, u berbi recimo na parceli s dvjesto komada smokava nađem jednu štitastu uš na nekoliko grana. Iste sekunde ja uzimam makaze i sve ogulim, berači stanu i gledaju misle da sam poludio. I tako se može spriječiti. Čim vidiš, porežeš sve do debele grane, to stablo skroz ogoliš. Na zemlji, na onoj vatri na četeres’ stepeni sve izgori pa i ta uš, ne može ništa ostati živo, razumite. Ima načina koliko god hoćeš, da sačuvate biljku, ali treba znati šta radiš. Treba znati i vidjeti ima li ili nema bolesti. Treba obilaziti nasad!
Ja gledam televiziju razgovor s najvećim proizvođačem mandarina i naranči u Egiptu, kaže on – hrana mom voćnjaku su moji đonovi od cipela. Ja pomislim – kakvi đonovi od cipela, šta ovaj priča? Onda shvatim to je ono kad vlasnik prođe nasadom, on se mora najviše razumijevat. Ako posadiš breskvu, krušku, jabuku, vinograd…, moraš poznavati biljku, moraš znati šta radiš. Kaže đonovi, jer on prolazi nasadom, đonovi ostavljaju trag, ali on vidi šta treba raditi, u sekundi, treba li voda, treba li zaštita, beru li berači kako valja… Znači „đonovi“, stalno kroz voćnjak treba ići, nadzirati.
-Poljoprivreda, dakle, ovisi o vlasniku, ako vlasnik ne pazi, ode proizvodnja?
-Tako je, vlasnik je sve, sve! Gledajte, posebno kad su „utakmice“ na veliko, kad se više sadi, tu kad se gubi ne izgubi se malo, nego izgubi se podobro. I onda moraš voditi računa, nema tu igre!
Božić bijeli
-Imaju li klimatske promjene, po vama, utjecaja na razvoj biljnih bolesti?
-Da, te klimatske promjene su pospješile širenje štitaste uši i drugih bolesti. Gledajte, ako imate zimu gdje je najveći minus bio – 5 stupnjeva, nije ni slično ako u jednoj godini naleti – 9, jer to – 9 uništi sve. Na minus pet se ona provuče, razumite. Ja se sjećam prije nekoliko godina bilo – 13, bilo je i – 17. Minus 17 ne možete vjerovati, onda to očisti sve živo, ne može ostati ništa, ni muha, ni uš…
-Dakle, bilo bi dobro da se 2012. godina ponovi?
-Tako je, naš narod kaže, da hoće bogdo led. Božić, kao musliman ja znam da nije dobro, kad je Božić topao. Božić bi trebao biti hladan, da se crkaje od leda.
-Božić bijeli:
-Tako je, Božić bijeli, onda neće biti toliko napasti na smokvama i drugom voću!
Sve u razgovoru navedeno su iskustvene spoznaje uspješnog voćara Hivzije Šatora, koji redovito na manifestaciji Dani smokve u organizaciji Federalnog agromediteranskog zavoda iz Mostara, dobiva priznanja.
Tekst i foto: D. Musa
 |
| Za voćare je dobro ako se o Božiću nose dugi kaputi, a u travnju kratki rukavi |
