Prema Zakonu o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH, sva motorna i priključna vozila koja sudjeluju u prometu na cesti moraju biti registrirana u skladu s odgovarajućim Zakonom o središnjoj evidenciji i razmjeni podataka. Iz te odredbe izuzimaju se motorna i priključna vozila koja su prepravljena ili popravljena i kojima se obavlja probna vožnja radi ispitivanja i prikazivanja njihovih karakteristika ili koja se kreću od mjesta proizvodnje do skladišta, kao i vozila koja se kreću do mjesta u kojem će biti registrirana, pod uvjetom da su označena probnim pločicama. Novčanom kaznom od 400 KM do 1000 KM bit će kažnjen vozač koji sudjeluje u prometu s vozilom koje je neregistrirano ili čija je potvrda o registraciji istekla dulje od 30 dana. Za prekršaj se vozaču ili instruktoru vožnje, uz kaznu, određuje mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od dva mjeseca do šest mjeseci i dva kaznena boda. Ako ste, upravljajući neregistriranim vozilom, izazvali prometnu nesreću, možete dobiti kaznu u iznosu od 1000 KM do 5000 KM, a vozaču se izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od šest mjeseci, piše Ljiljana Vidačak za Večernji list BiH.
Počinjene štete
Nažalost, ni visoke kazne za bh. standard te veliki broj kamera za nadzor prometa nisu spriječili vozače da sudjeluju u prometu s neregistriranim vozilima. Naime, unatoč nadzornim kamerama i čestim policijskim kontrolama, cestama RS-a i dalje krstari veliki broj neregistriranih vozila, što potvrđuje i podatak Zaštitnog fonda RS-a koji je ove godine isplatio 831.909 KM za naknadu štete koju su prouzročili četverokotači bez važećih pločica, piše Glas Srpske. U proteklih 11 mjeseci na adresu ovog fonda stiglo je 276 zahtjeva za isplatu štete koju su prouzročila neregistrirana vozila, što je za tri više nego što je bilo tijekom cijele prošle godine, kada je isplaćeno 861.985 KM. – Svaki sudionik u javnom prometu kojem je štetu nanio korisnik neosiguranog ili nepoznatog motornog vozila, uz očevidnu dokumentaciju i zapisnik o oštećenju, ako je riječ o materijalnoj šteti, ili medicinsku dokumentaciju, u slučaju da je osoba zadobila ozljede, može podnijeti prijavu za naknadu – istaknuli su iz Zaštitnog fonda RS-a. Najviše neregistriranih vozila, prema riječima stručnjaka za sigurnost, cirkulira seoskim cestama, koje nisu pokrivene kamerama, i tako ugrožava sigurnost drugih sudionika jer je pod znakom pitanja i ispravnost tih auta. – U ruralnim područjima je katastrofa jer tu nema kamera. Primijetili smo da, kada je u pitanju Banja Luka, mnogo vozača, pa čak i bez pločica, vozi na području Majdana, odnosno Obrovca i Kmećana. Zbog toga na ruralnim područjima diljem RS-a treba pojačati policijske kontrole jer ljudi masovno voze neregistrirana i neispravna vozila, svjesno ugrožavajući i svoju i sigurnost drugih sudionika u prometu – rekao je stručnjak za sigurnost prometa Milenko Jaćimović.
Starost vozila
Statistika je pokazala da je BiH uglavnom “groblje” isluženih automobila. U BiH je nešto iznad milijun automobila, ali ih je svega 4,21 posto mlađe od 5 godina. Istodobno je 30 posto ili 303 tisuće starih između 16 i 20 godina, a 352 tisuće starijih od 20 godina. Zanimljivo je da je u BiH više registriranih automobila starih između 31 i 35 godina (43.619) nego automobila mlađih od 5 godina (42.396). Još je poraznija činjenica da je u BiH u “voznom stanju” čak 81.221 automobil koji se, prema međunarodnim standardima, smatra oldtajmerom, dakle stariji je od 30 godina. S obzirom na to da je ekonomska situacija građana osnovni razlog starosti voznog parka, ne čudi da je sve više onih koji takva vozila ne mogu ni registrirati. Nažalost, često ih to na kraju skuplje košta od same registracije vozila.
