Dok se poslodavci u Bosni i Hercegovini godinama žale na nedostatak radne snage i da sve teže pronalaze radnike, interes za pojedine poslove pokazuje potpuno drugačiju sliku.
Kako je moguće da na jednoj strani imamo tisuće ljudi koji traže posao, a na drugoj poslodavce koji tvrde da radnika nema?
Što ljude privlači određenim poslodavcima i zanimanjima, a zbog čega se na druge oglase gotovo nitko ne javlja?
Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH Safudin Čengić za “Dnevni avaz” kaže da je u ovom slučaju bitno je li se u Lidl prijavilo 13.000 ljudi sa biroa, ili 12.500 iz drugih tvrtki i 500 sa biroa.
Naglašava da Lidl dolazi iz uređene države kao što je Njemačka.
– Zbog određenih stvari koje je možda ponudio, a to ne mogu ponuditi poslodavci na domaćem tržištu, privukao je pažnju tih kandidata i da se toliki broj ljudi prijavio. Mada, iskren da budem, sumnjam u tu brojku, mislim da je daleko manja. Ali, nije bitno, neovisno od toga, vrlo je bitno koliko se javilo ljudi sa biroa, a koliko iz drugih tvrtki koji bi promijenili posao zbog boljih uvjeta – plaće, radnih uvjeta, slobodnih dana itd. To se mora malo analizirati, jer sama brojka, statistika ništa ne govori – ocjenjuje Čengić.
Dodao je da, koliko mu je poznato, Lidlu ne predstavlja problem je li netko frizer, bravar ili trgovac.
– Oni primaju ljude i omogućavaju uz adekvatnu edukaciju da ti ljudi počnu raditi na određenim radnim mjestima. Znači da oni imaju razrađen način educiranja svojih ljudi i njima je potrebno da netko ima opće obrazovanje da bi se mogao kandidirati – rekao je Čengić.
– Vidjet ćemo kako će to djelovati kad se bude i počelo raditi – kazao je.
Dolazak njemačkoga trgovačkog lanca Lidl na tržište Bosne i Hercegovine otvorio je brojna pitanja o tome kako bi njegova ekspanzija mogla utjecati na domaći maloprodajni sektor, o čemu je nedavno za medije govorio i ekonomist Bahrija Umihanić.
Dok se u javnosti govori o mogućem utjecaju na cijene, domaće trgovačke lance, proizvođače i zaposlenost, ekonomisti ukazuju na različite moguće učinke na tržište.
Prema ocjeni profesora ekonomije Bahrije Umihanića, riječ je o jednoj od najvećih investicija u domaći sektor, no pad cijena i inflacije ne treba očekivati preko noći, već kroz dugoročnu stabilizaciju.
Za domaće proizvođače sa stabilnim kapacitetima i certifikatima otvara se pak velika šansa za plasman robe na domaće police, ali i na tržišta Europske unije putem Lidlove mreže. Na koncu, zaoštrena tržišna utakmica trebala bi donijeti bolji omjer cijene i kvalitete za kupce, kao i kvalitetnije uvjete rada za zaposlenike u trgovini.
