Koronavirus je ostavio negativne posljedice, ponajprije u oblasti turizma i ugostiteljstva, a od loše sezone, ako se stanje ne poboljša, strahuju i pčelari.
Kao da im problemi s klimatskim promjenama, poticajima i naplatama pašarina nisu dovoljni pa sada moraju razmišljati i o tome kako će izvanredne okolnosti utjecati na pčelarsku proizvodnju.
O ovoj temi za Dnevni list govorio je Mariofil Rupčić, predsjednik Udruge pčelara „Kadulja“ Ljubuški, jedne od najstarijih ljubuških udruga iz oblasti poljoprivrede.
Selidba pčela
„Imamo negdje oko 25 članova starijih od 65 godina, a pošto je koronavirus ozbiljna prijetnja starijim osobama, naravno da postoji određena bojazan kako će se sve odvijati“, kazao je Rupčić.
Pčelari, naime, kao i poljoprivredni proizvođači koji obavljaju proljetnu sjetvu mogu neometano obavljati poljoprivrednu djelatnost na prostoru FBiH. Oni iz Ljubuškog, pčele u proljetnim mjesecima najčešće sele u zaleđe Neuma, a to je, kako nam je rekao Rupčić, nekima od njih primarna zadaća ovih dana.
„Za dobar prinos meda, pčele je neophodno voditi na ispašu. U suprotnom, vjerujte, ne možete spojiti kraj s krajem. Ako tome dodamo i nepovoljne vremenske prilike, onda smo u pravim problemima“, naglasio je naš sugovornik.
Niske temperature
Početak godine, dodao je, bio je obećavajući, no nedavne niske temperature su pomrsile račune pčelarima.
„Ako je suditi prema dugoročnim prognozama, očekuje nas bura i još hladnih noći i jutara, a to nam baš i ne ide u prilog. U svakom slučaju, rano je govoriti o tome hoće li godina biti uspješna ili ne. Važno je suočiti se sa svakim problemom koji je pred nama i, ako je moguće, pronaći rješenje“, zaključio je Rupčić.
Piše: Antonela Marinović Musa / Dnevni list
