Jedan od najomiljenijih “sportova” stanovnicima ovih prostora spajanje je blagdana i praznika. Kako od jednog neradnog dana dobiti pet? E, tu smo majstori
Bližimo se kraju godine i svi već gledamo na kalendar kako bismo isplanirali slobodne dane za Božić i Novu godinu. Jedan od najomiljenijih “sportova” stanovnicima ovih prostora spajanje je blagdana i praznika. Kako od jednog neradnog dana dobiti pet? E, tu smo majstori. Naravno, ako ste zaposleni u nekoj od državnih ili javnih ustanova. Božićno-novogodišnji blagdani i praznici zasigurno pružaju najviše mogućnosti za spajanje. Naime, ove godine katolički Božić pada četvrtkom, a s obzirom na to da se Banji dan radi skraćeno, velik broj tvrtki ni ove godine taj dan neće raditi.
Službeno neradni
Ipak, vratimo se na službene neradne dane, dakle 25. i 26. prosinca te 1. i 2. siječnja, odnosno četvrtak i petak u prvom tjednu te četvrtak i petak u drugom. U trećem tjednu, u utorak, 6. siječnja, blagdan je Sveta tri kralja, također neradni dan. Uz dobre kalkulacije i malo preostalog godišnjeg odmora moguće je spojiti čak 13 slobodnih dana. Naime, potrebna su samo 4 dana odmora, 29., 30. i 31. prosinca te 5. siječnja. Ne zvuči loše, zar ne? Sve navedeno odnosi se na državne i javne ustanove. Ruku na srce, posljednjih godina veliki je broj privatnih tvrtki svojim zaposlenima spojio ove blagdane, pa su i oni dobili zimski godišnji odmor. Ranije je to bila prava rijetkost. Ipak, i po ovom se pitanju nešto mijenja. Naravno, riječ je o djelatnostima koje si kolektivne odmore mogu priuštiti.
– Radim u privatnoj tvrtki i kod nas je dugi niz godina praksa da s poslom završavam na Badnji dan, koji radimo skraćeno, i s poslom ponovno počinjemo 7. siječnja. S Badnjim danom završavamo sve narudžbe za godinu na izmaku. Ove godine Božić pada četvrtkom pa ćemo posljednji dan raditi u srijedu, 24. prosinca. Na posao se vraćamo u srijedu, 7. siječnja – kazao nam je čitatelj zaposlen u privatnoj tvrtki koja se bavi proizvodnjom. Neradni dani u Republici Srpskoj su 1., 2., 6., 7. i 9. siječnja zbog obilježavanja novogodišnjih, božićnih blagdana i Dana Republike Srpske. Tako da je u ovom entitetu uz dva dana godišnjeg odmora moguće spojiti 11 slobodnih dana. Ipak, veliki broj radnika, posebno u trgovini i ugostiteljstvu, oni kojima je vrijeme božićno-novogodišnjih blagdana ujedno i vrijeme najvećih gužvi, na spajanje slobodnih dana i odmor mogu zaboraviti.
Neki imaju više posla
Mnoštvo je još službi i zanimanja koja za blagdanski odmor nemaju vremena, od liječnika i medicinskog osoblja, koji imaju dežure, pa čak i više intervencija nego uobičajenim danima, do policije, vatrogasaca, ali i zaposlenih u medijima. Za zaposlene u ovim djelatnostima posla je i više nego u ostatku godine. Pred Božić stiže dijaspora, veliki broj njih u prazne domove, te za Božić treba kupiti apsolutno sve kako na trpezama ne bi nešto nedostajalo. Gužvi u trgovinama ne manjka. Više je i druženja u ugostiteljskim objektima, osim većeg broja građana koji stižu iz inozemstva, tu su i neizostavni domjenci. Uz to, u većim gradovima organiziraju se dočeci na otvorenom uz nastupe regionalnih zvijezda, što privlači i brojne turiste koji smještajne objekte popune do maksimuma. Ovo su dani u godini kad iznajmljivači imaju pune ruke posla. S većim brojem ljudi povećava se i promet u buticima, trgovinama tehnikom…, tako da i njima gužve i promet rastu. Za manje od dva tjedna mnogi iz bh. dijaspore vraćaju se kući za blagdane. Uz gužve i veću potrošnju, ponovno će se voditi razgovori o životu u Njemačkoj i u BiH. Mnogi će u BiH boraviti oko dva i pol tjedna. Kažu da se u Njemačkoj “ne živi kao prije”, ali da se i dalje dobro zaradi. Ipak, u Hercegovini se, prema riječima iseljenika, radi više nego ikad – mnogi imaju dva ili tri posla, što poboljšava standard. U prosincu i početkom siječnja očekuje se velika potrošnja zbog katoličkog i pravoslavnog Božića te Nove godine. Potrošačka košarica bit će rekordno visoka – uz hranu, piće i darove, mnogi će potrošiti i do 1000 KM. Iako su kriza i inflacija prisutne, ovog mjeseca ih mnogi jednostavno “zanemare”. Nakon blagdana slijedi suočavanje s računima i vraćanje u realnost. Blagdani donose potrošnju i veselje, ali i podsjetnik da se treba fokusirati na smisao Božića i novi početak u godini koja dolazi.
