Statistički podaci pokazuju da prosječno bolovanje u zemljama Europske unije traje oko 6,5 radnih dana godišnje, odnosno oko 3,5 posto radnih dana. U Federaciji Bosne i Hercegovine taj postotak iznosi čak 13 posto, što znači da se u prosjeku bilježi gotovo 25 radnih dana bolovanja godišnje po zaposlenom – gotovo četiri puta više od europskog prosjeka.
Najčešći uzroci bolovanja
Najviše bolovanja, kako piše Avaz, otvara se pod šifrom Z35 – nadzor nad visokorizičnom trudnoćom. Slijede:
-
M54 – bol u leđima
-
M51 – bolesti intervertebralnog diska
-
O26 – druge bolesti u trudnoći
-
R42 – vrtoglavica
-
I10 – povišen krvni tlak
-
F43 – akutna reakcija na stres
-
S93 – povreda skočnog zgloba
Zloupotrebe i posljedice na buduću mirovinu
Iako je bolovanje zakonsko pravo svakog radnika, sve su češće zloupotrebe korištenja privremene spriječenosti za rad. Mnogi nisu svjesni da dugotrajna bolovanja mogu negativno utjecati na konačni iznos mirovine.
Iz Federalnog zavoda MIO pojašnjavaju da se izračun mirovine temelji na više faktora: dužini mirovinskog staža, visini plaće za koju su uplaćeni doprinosi te tzv. općem bodu u godini ostvarivanja prava na mirovinu. Niže plaće tijekom bolovanja smanjuju tzv. godišnji osobni koeficijent, što direktno utječe na iznos buduće mirovine.
Zakonske osnove i doprinosi
Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju FBiH, za vrijeme bolovanja radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od najmanje 80 % osnovice, s time da ne može biti niža od važeće minimalne plaće.
Međutim, za bolovanja do 42 dana, poslodavac uplaćuje doprinose na osnovicu koja odgovara toj naknadi, a ne punoj plaći. Time je i doprinos manji, pa i osnovica za izračun mirovine u toj godini biva smanjena.
Izuzetak: Povrede na radu i profesionalne bolesti
Kod povreda na radu i profesionalnih bolesti, radnik ima pravo na 100 % plaće, a doprinosi se uplaćuju u punom iznosu. Ovakva bolovanja nemaju negativan utjecaj na visinu mirovine.
