Prema podacima iz World Population Reviewa, objavljenima potkraj 2022. godine, u BiH je očekivani životni vijek u prosjeku iznosio 75,2 godine. U BiH žene imaju dulji životni vijek od muškaraca – 77,2 godine, dok muškarci u prosjeku žive 73,1 godinu. Znači, žene u BiH žive dulje od muškaraca nešto više od četiri godine. Isto je i u Hrvatskoj. Naime, muškarci u RH u prosjeku umiru sa 74 godine i žive sedam godina manje od žena, dok ni jedni ni drugi ne dočekaju dobrog zdravlja ni 60. godinu, što je ispod prosjeka EU-a.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, muškarci su u Hrvatskoj 2022. u prosjeku umirali sa 74,1 godinom, a žene s 81. Muškarci, kao i žene, najviše umiru od bolesti cirkulacijskog sustava i tumora. Hrvatska je po prosječnom očekivanom životnom vijeku i životu u dobrom zdravlju svojih građana ispod prosjeka EU.
Bogatiji zdraviji
Možemo mi govoriti kako je jedan od uzroka stil života naših građana koji kao Skandinavci ne paze na svoje zdravlje, kao i zdravstveni sustav koji je više usmjeren na liječenje bolesti, a manje na prevenciju, ali na zdravlje građana nepobitno mogli očekivati 63,1 godinu zdravog života, hrvatski muškarci mogli su očekivati samo 57,9 godina zdravog života.
Prof. dr. sc. Tatjana Škarić-Jurić, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju sa zagrebačkog Instituta za antropologiju, ističe da, kada govorimo o razlici u duljini života muškaraca i žena, moramo imati na umu da je riječ o sumi svih rizika od nastupa smrtnog ishoda koji su u pojedinim fazama života različiti.
– Možemo ugrubo reći da su u djetinjstvu to zarazne bolesti, u mladosti su to nasilne smrti (uključujući opasna zanimanja i hobije), u ranijoj starijoj dobi to su kronične nezarazne bolesti, prije svega kardiovaskularne, nešto kasnije to su karcinomi. A kroz to vrijeme djeluju sve moguće razlike među spolovima, a koje mogu biti od utjecaja na rizik smrtnog ishoda u pojedinoj fazi života. Dva spola razlikuju se i biološki i identitetski, što dovodi do razlika u ponašanju. Primjerice, kod kardiovaskularnih bolesti poznat je zaštitan utjecaj estrogena, a štetan utjecaj pušenja cigareta i stresa. Prije pola stoljeća infarkt miokarda bio je tipično muška bolest (jer su imali sve gore navedene rizike) dok se porastom broja žena pušačica i žena na odgovornim pozicijama morbiditet od ove skupine bolesti s vremenom izjednačuje. Ovaj nalaz ukazuje da je veća osjetljivost žena na štetne učinke pušenja poništila pozitivan utjecaj estrogena – kaže Škarić-Jurić.
Šveđani su rekorderi u EU po životu u dobrom zdravlju, dugo su u prosjeku bili dobrog zdravlja, s čak 73 godine. Trenutačno, najveća razlika u korist žena u duljini života je na području bivšeg SSSR-a (13 godina)
Posljednji podaci Eurostata iz 2021. pokazuju da je prosječni očekivani životni vijek muškaraca u EU iznosio 77,2 godine, a onih u Hrvatskoj 73,6 godina
Nakon što muškarci u dobrom zdravlju u prosjeku ne dočekaju ni 58. godinu života, podaci DZS-a pokazuju da ih smrt počne pojačano ‘’kositi’’ u prvoj polovici 60-ih jer u toj dobi umire više nego dvostruko muškaraca u odnosu na žene. Tako je u dobi od 60. do 64. godine umrlo u 2022. godini 2332 muškaraca naspram 1057 žena, kojih je inače u populaciji više. Nakon 65. godine smrtnost muškaraca još se povećava, pa je u dobi od 65 do 69 godina umrlo njih 3449 u odnosu na 1745 žena. Od 70. do 74. godine, u dobi u kojoj u razvijenom svijetu muškarci putuju svijetom, kod nas su umrla 4032 muškarca naspram 2584 žena. Primjerice, Šveđani, rekorderi u EU po životu u dobrom zdravlju, dugo su u prosjeku bili dobrog zdravlja s čak 73 godine, no podaci iz 2021. pokazuju da je i kod njih prosječni životni vijek u dobrom zdravlju pao na 68,9 godina za muškarce i 67,9 godina za žene, no to je još uvijek 11 godina zdravog života više za muškarce u Švedskoj nego one u Hrvatskoj. Također, pitanje je i je li očekivani životni vijek u dobrom zdravlju za Šveđane pao i zbog rasta udjela siromašnih imigranata te COVID-19. Nakon Šveđana u dobrom zdravlju najdulje žive Maltežani. Prof. Škarić-Jurić navodi kako razlike među državama kao i promjene tijekom vremena idu u različitim smjerovima, jer je riječ o složenim uzrocima koji obuhvaćaju interakciju bioloških, društvenih i čimbenika korištenja zdravstvenog sustava.
Skandinavci izjednačeni
– Primjerice, u ovom trenutku najveću razliku u korist žena u duljini života nalazimo na području bivšeg Sovjetskog Saveza (13 godina). Što se zapadnog svijeta tiče, najveća razlika u SAD-u zabilježena je tijekom 1970-ih i 1980-ih godina, dok je sada manja. Najizrazitiji primjer tog trenda predstavlja očekivanje da će se duljina života muškaraca i žena u skandinavskim zemljama do 2050. izjednačiti. Očito je, dakle, da se nešto može napraviti da muškarci dosegnu duljinu života žena. I da je to nešto što Skandinavci rade dobro. Tu statistiku Skandinavije može “pokvariti” veliki priljev imigranata iz Globalnog juga. Mi u Hrvatskoj ne samo da imamo izraženu spolnu razliku u očekivanom trajanju života već i kraće prosječno očekivano trajanje života za oba spola. I ono što je najtragičnije – naše se očekivano trajanje života posljednjih godina smanjuje, a to znači da su objektivne prilike – kad gledamo ukupnu populaciju Hrvatske – loše za naše zdravlje, zaključuje prof. dr. sc. Škarić-Jurić.
