Previše vremena ispred ekrana može rezultirati manjom vjerojatnošću da mala djeca komuniciraju sa svojim vršnjacima i odraslima
I dok stručnjaci upozoravaju na štetnost, dojenčad u rukama drži mobitele
U ne tako davna vremena lutka i lopta bili su metafora za djetinjstvo. Premda su oboje ostali vjerni pratitelji djetinjstva, pametni/mobilni telefoni sve više osvajaju pozornost i srca djece. Istraživanja pokazuju da dobar dio djece smatra kako im boravak online zamjenjuje druženje, igranje i izlazak vani. I dok su roditelji nekih starijih generacija doživljavali kao problem to što su im djeca stalno vani, roditelji današnjih naraštaja doživljavaju kao problem to što im djeca previše vremena borave online. Stručnjaci ukazuju na sve veće probleme s finom motorikom kod djece, što uključuje nesposobnost pravilnog držanja olovke ili praćenja crta na papiru. Više od 4000 djece dobilo je odgodu upisa u prvi razred u susjednoj Hrvatskoj. Razlozi su višestruki, a među njima je i prekomjerna upotreba tehnologije. Djeca provode previše vremena pred ekranima, što utječe na njihov razvoj i sposobnost socijalizacije. Podataka za Bosnu i Hercegovinu nema, no stručnjaci upozoravaju na činjenicu da se djeca sve teže odvajaju od mobitela, što utječe na njihov razvoj. Ono što u posljednje vrijeme pedijatri uočavaju jest da djeca zbog mobitela trpe brojna oštećenja vida, sluha, posebno govora, a pojava tikova kod djece govori o lošem utjecaju mobitela na psihu djeteta.
Poremećaji pozornosti
Beba je sretna zbog šarenih sličica i glasno negoduje ako joj se odmah u ruke ne da mobitel. To je praktična, ali vrlo loša ideja. Pametni telefoni nisu dadilje. Mala djeca nikako se ne bi trebala igrati mobitelom ili tabletom jer to može vrlo negativno utjecati na njihov razvoj. – Dijete gubi granicu. Ne zna, zapravo, granicu između tog virtualnog i stvarnog svijeta. Gdje je početak, gdje je kraj, što se može reproducirati u stvarnom svijetu, a što je to što smo možda samo negdje vidjeli i što nema nikakvog smisla. Dječji mozak prihvaća sve kao da je normalno. To sve dovodi do poremećaja pozornosti s kojim se dijete, jednostavno, ne zna izboriti i u konačnici agresivnosti – kazala je za BHRT Lejla Kuralić-Čišić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. I Klinika za psihijatriju u Tuzli bilježi dolazak djece koja se liječe od ovisnosti o internetu i novim tehnologijama. Psiholozi također imaju sve više posla s mališanima. Svakodnevno uočavamo da djeca sate i sate provode na mobitelima. Igru su zamijenili virtualnom komunikacijom, a slikovnice, i kada čitaju, sličice u njima uvećavaju kao da su na mobitelu. I dok stručnjaci upozoravaju da djeca prije treće godine gotovo nikako ne bi smjela biti izložena ekranima, pedijatri kažu kako uočavaju da već dojenčad u rukama drži mobitele. Kako će uopće mala djeca znati za mobitel ako im taj isti mobitel roditelji nisu dali u ruke? U ranoj dobi fizički, emocionalni i kognitivni razvoj od velike je važnosti, previše vremena pred ekranom može spriječiti razvoj jezika, motoričkih i društvenih sposobnosti. Razlog zaostajanja u razvoju je, među ostalim, to što tableti i pametni telefoni djeci oduzimaju poriv za razvojem jezika. Previše vremena ispred ekrana može rezultirati manjom vjerojatnošću da mala djeca komuniciraju sa svojim vršnjacima i odraslima, što je važno za njihov društveni razvoj. Kada mala djeca koriste mobitele, to često zamjenjuje aktivnu igru, istraživanje i kreativno razmišljanje, koje je ključno za kognitivni razvoj. Osim toga, djeci tada nedostaje tjelovježbe i ne mogu trenirati svoje motoričke sposobnosti. Interakcija pametnih telefona i tableta također stvara ovisnost i može odvratiti djecu od drugih važnih aktivnosti. Iako mala djeca reagiraju na šareno titranje ekrana, ona ne razumiju što vide. Jer njihov mozak ne može obraditi ono što vide. Mala djeca ne trebaju digitalne medije za svoj razvoj. Djeca mlađa od dvije godine uopće ne bi trebala provoditi vrijeme na pametnim telefonima i tabletima. Djeca od tri do šest godina pred ekranom bi smjela biti najviše od 30 do 60 minuta dnevno.
Pametni telefon koji pripada nekom drugom članu kućanstva, tzv. kućni pametni telefon, koristi 62% djece dobi od 4 do 6 godina
Stručnjaci upozoravaju kako bi djeca od tri do šest godina pred ekranom smjela biti najviše od 30 do 60 minuta dnevno
Dostupnost mobitela
Istraživanje “Medijske navike djece i stavovi roditelja”, koje su 2020. proveli RAK i UNICEF u BiH, dalo je jasan uvid u to koliko su pametni telefoni djeci važni, u koje svrhe ga koriste i koliko vremena provode uz njih. Pametni mobitel predstavlja gotovo nezaobilazan uređaj u svakoj bh. obitelji. Podaci su pokazali da gotovo sva djeca žive u kućanstvima koja posjeduju pametni telefon (93%). Vlastiti pametni telefon posjeduje 37% djece, tim češće što su starija.
