Hrvatska će jedva dosegnuti 32.000 rođenih u 2023. godini, što je najmanji broj rođene djece u povijesti Hrvatske, jer privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je lani prvih 11 mjeseci rođeno tek 29.594 djece. Tako je i lani nastavljen kontinuiran pad rođene djece od ulaska Hrvatske u EU. Dok je 2013. godine rođeno skoro 40.000 djece, u 2022. broj rođenih pao je na 33.883, a u 2023. ova zemlja će opet zabilježiti rekordno nizak broj rođenih. Iako je lijepa vijest da su početkom Nove godine rođene blizanke u Splitu, jedna minutu prije 2023. te druga u ponoć 2024., nažalost, u Hrvatskoj je sve manje obitelji s dvoje i više djece. Hrvatsku generalno čeka veliki problem jer se iz godine u godinu rađa sve manji broj djece i prvi će zbog niskog nataliteta i iseljavanja mladih ljudi i mladih obitelji biti na udaru školski sustav jer u idućim godinama jednostavno neće biti dovoljno djece da bi opstale škole i svi zaposleni u njima zadržali posao.
Demograf dr. sc. Stjepan Šterc ističe da imamo veliki pad broja rođenih u odnosu na 2022. godinu.
– Brzo će Hrvatska pasti ispod 30.000 rođenih godišnje, i to vrlo vjerojatno već sljedeće godine. Takvo smanjenje broja rođenih reflektirat će se na školski sustav, a osim toga dodatni problem je i iseljavanje mladih obitelji s djecom jer oko 20% u iseljavanju građana iz Hrvatske sudjeluju školska djece – ističe Šterc, dodajući da bi pri formiranju sljedeće Vlade rješavanje demografskih problema trebala biti ključna tema. Konferencija Europske komisije o demografskim promjenama, nedavno održana u Zagrebu, nije ništa pokazala, a bogme, kaže Šterc, ni Strategija demografske revitalizacije RH upućena u e- savjetovanje, koja nije ni ozbiljno posložena.
I akademik prof. dr. sc. Anđelko Akrap ističe da svi podaci pokazuju da je Hrvatska zaista u demografskoj katastrofi i da se toliki gubitak djece ne može nadoknaditi nikakvim useljavanjem, a da demografska strategija nije ozbiljno razrađena, nego je riječ samo o natuknicama koje bi dalje trebala razraditi ministarstva u okviru svojih nadležnosti.
– Hrvatska će imati sve više problema, radikalno će padati broj rođenih jer su se iselili mladi ljudi, zemlja je izgubila 400 tisuća stanovnika u najvitalnijoj dobi i očekuju nas strahoviti problemi i mnoštvo ukidanja škola jer djece nema – govori Akrap, dodajući da težine problema nije svjestan još ni hrvatski narod, a ni Crkva. Hrvatska bi trebala imati jaku, cjelovitu populacijsku politiku i zaustaviti iseljavanje mladih, a ništa od toga još nema. Akrap, primjerice, ukazuje na to da je kolega Nenad Pokos točno izanalizirao da je došlo do pada trećerođene i više djece zbog ukidanja mjere ‘roditelj odgojitelj’ u Zagrebu te da je odmah bilo jasno da će doći do toga jer je ukidanje te mjere urodilo unošenjem silne nesigurnosti među roditelje s više djece koji su koristili spomenutu mjeru. Ukidanjem navedene mjere Grad Zagreb je, kaže i Akrap, pokazao totalnu neosjetljivost prema tim građanima i gradu koji vode. Podsjetimo da je više od 58 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola, ili njih 11,44 %, Hrvatska izgubila u proteklom desetljeću od 2013./2014. do 2023./2024. školske godine prema podacima Školskog e-rudnika (ŠeR) Ministarstva znanosti i obrazovanja. U završnim razredima osnovnih škola sada su još djeca iz vremena kada je u Hrvatskoj bilo godišnje 44,5 tisuća djece. Kad narednih godina u školske klupe budu pristizala djeca rođena posljednjih godina, nažalost, brojne škole biti će prisiljene zatvoriti vrata.
