Premijer Vlade Zapadnohercegovačke županije Zdenko Ćosić u razgovoru za hercegovina.info govori o gospodarskim mjerama, epidemiološkom i ekonomskom stanju ZHŽ-u, te prioritetima Vlade i Stožera. Upitan strahuje li od mogućih tužbi zbog nekih mjera koje su donošene, poput zabrane kretanja iz mjesta prebivališta Ćosić kaže da cilj opravdava sredstva, odnosno da strah od nečega što bi moglo biti sutra, ne može biti alibi da se nešto ne poduzme danas, i da javni interes legitimira mjere koje su donesene.
Kakvo je sveopće stanje u ZHŽ-u. Što je trenutačno u fokusu Stožera i Vlade?
“Sve su aktivnosti Vlade prilagođene uvjetima koje nam diktira pandemija virusa COVID-19, odnosno novim okolnostima koje sa sobom nosi stanje opasnosti koje smo proglasili Odlukom Vlade Županije Zapadnohercegovačke od 18. ožujka 2020. godine. Stožer civilne zaštite, koji je od proglašenja stanja opasnosti u stalnom zasjedanju, donosi Zapovijedi kojima se propisuju mjere zaštite građana od zarazne bolesti, sve to u suradnji s Kriznim stožerom ministarstva zdravstva, rada, socijalne skrbi. Uprava civilne zaštite, Crveni križ, već spomenute službe kao i sva ministarstva koja su stavljena na raspolaganje Stožeru, provode te mjere te nadziru njihovu provedbu. U fokusu Vlade je priprema mjera kojima ćemo dati svoj doprinos ublažavanju ekonomskih posljedica ove pandemije. Već smo donijeli Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom… Ovih dana ćemo donijeti i podzakonske propise koji će omogućiti brzu primjenu tih mjera.
Kad stiže novac MMF-a, je li se moglo i moralo brže reagirati?
“Kredit koji BiH realizira s MMF-om, već je dogovoren kao i načela njegove raspodjele u Memorandumu kojega su potpisali svi relevantni akteri na najvišoj razini. Nažalost, zapelo je na tehničkim pitanjima, bolje reći, zapelo je na dnevnopolitičkim pitanjima. Uvijek se netko pobrine da ne zaboravimo u kakvoj državi živimo. Unatoč dogovoru i potpisima, i ova situacija se koristi kao prilika za uigravanje politike dominacije jednih nad drugima pa se puka brojčana većina poigrava provedbom dogovorenih pravila. Vjerujem da će se ta vježba pokazati neuspješnom i uskoro će doći do raspodjele novca iz odobrenog kredita MMF-a. To je svima u interesu jer smo svi pogođeni istim problemom.”
Kako komentirate ovako naglo opuštanje mjera, koje su donesene kada je bilo znatno manje zaraženih. Jesu li one donesene pod pritiskom nedavne odluke Ustavnog suda?
“Sve mjere donosimo isključivo u dogovoru s Kriznim stožerom Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, dakle sa strukom koja jedina usmjerava naše aktivnosti na temelju procjena epidemiološkog stanja i razvoja situacije. Ne znam o kakvom pritisku Ustavnog suda govorite!? Ustavni sud nije ni jednu Zapovijed ukinuo! Ustavni sud je potvrdio, kao jedinu zadovoljštinu aplikantu, da su ograničena neka ljudska prava i slobode što smo svi znali. Često čujem slično pitanje kojim se dovodi u izravnu korelaciju broj zaraženih s uvođenjem zaštitnih mjera, odnosno ublažavanjem tih mjera. Dobar primjer simplifikacije. Pri tom se potpuno zaboravlja da nas generacijska iskustva i struka koja se na tim iskustvima razvijala, uči anticipirati posljedice onoga što danas činimo. Podsjećam, mi smo osnovali Krizni stožer i donijeli neke zaštitne mjere znatno prije nego se pojavio pri slučaj oboljelog od virusa CORONA u BiH. Zar je trebalo čekati određeni boj oboljelih pa onda reagirati?”
Ustavni sud će se tek odrediti oko zabrane kretanja van mjesta prebivališta. Strahujete li od mogućih tužbi budući da je ta mjera bila na snazi i u ZHŽ?
“Tužbe, prijave, žrtveni jarci, vještice, Pedro za vješanje… postali su hit. Moramo znati da odgovorni ljudi moraju, kad se to od njih očekuje i kad situacija zahtijeva, donositi odluke i onda kad te odluke nisu popularne. U takvim trenucima nema traženja alibija! Mogli bismo sve naše Zapovijedi poslati na prethodna mišljenja na mnoge adrese pa tek tada uz maksimalnu pravnu zaštitu odlučivati. Ovo je vrijeme kad se traže brze i učinkovite odluke, makar one reducirale neka opća prave i slobode. Po naravi stvari, svaki zakon i svaka restriktivna mjera ograničava slobodu u najširem smislu. Međutim, javni interes legitimira takvu mjeru. Valjda se slažemo da je prvorazredan javni interes zaštita zdravlja ljudi. Osobno, nisam strahovao od tužbi ni onda kad su sudovi bili produžena ruka totalitarnog režima, a danas nemam nikakva razloga strahovati od sudova jer je neupitan javni interes i opravdanost naših poteza. Uostalom, niti strah niti moguće posljedice sutra, ne mogu biti opravdanje za inertnost i tragične posljedice nečinjenja danas. To je luksuz onih koji ni za što ne odgovaraju i kojima je savjest na “godišnjem odmoru”, ističe Ćosić.
Je li se i kada ZHŽ protivio karanteni, koja je kao mjera ukinuta. Je li bilo potrebe za tom mjerom i što općenito mislite o mjerama koje su zapovijedane, odnosno prenošene iz Federacije?
“Naš županijski stožer je (ja osobno, također) odmah reagirao i upozorio na nedostatke takve mjere, ona je sa zdravstvenog, ali i humanističkog stajališta bila diskutabilna. Tehnički, također. Razumijem da nije bilo vremena razmotriti sve nedostatke te mjere. Ipak, nakon primjedbi, razgovora i problema u provedbi, federalni je Stožer povukao tu Zapovijed.”
Uočeno je da se gradski proračuni znatno sporije pune. Kakvo je stanje s proračunom ZHŽ?
“Očekivano, prihodi su značajno pali. Poduzeli smo mjere i još uvijek radimo na tome. Nadam se da ćemo sačuvati vitalnost gospodarstva jer je proračunski prihod uvijek odraz stanja u gospodarstvu. Očekujemo svoj dio od kredita MMF-a, kao i redovite godišnje grantove s federalne razine. Moramo se prilagoditi novim okolnostima, ali već razmišljati o normalizaciji života nakon prestanka stanja opasnosti. Naš “Corona zakon” je restriktivna sankcija u funkciji reguliranja novonastalih problema.”
Neminovno je da nam slijedi recesija na globalnoj razini. I prije pandemije koronavirusa među naše ljude uvuklo se beznađe, krenuli su valovi iseljavanja. Gdje vi vidite razlog za optimizam, kako se izboriti s posljedicama ove krize?
“Optimizam je poželjan kao motiv za izgradnju boljih uvjeta života, a nikako kao alibi za čekanje “boljih vremena”. Ovo vrijeme krize nije zaustavilo naše strateške i planske aktivnosti. Možda “beznađe” nije najbolji izraz kad govorimo o odlasku naših ljudi na strana tržišta rada. Odlazak u potrazi za boljim životom, za boljim poslom i zaradom uvijek podrazumijeva nadu da će se to i ostvariti, ali i nadu da će čovjek živjeti tamo gdje mu je srce – u Domovini. Naš jedini način kako to ljudima omogućiti vezan je za planove razvoja, stvaranje preduvjeta za razvoj našem gospodarstvu. Svako otvoreno radno mjesto, svaki napredak u kulturnom i demokratskom smislu, razlog je više da ljudi planiraju živjeti ovdje”, kazao je premijer ZHŽ Zdenko Ćosić u razgovoru za hercegovina.info.