Ako vas je jučer na Jadranskoj magistrali kod Neuma ili pak na gradskoj cesti kroz Mostar zaustavio policajac i pitao za zimsku opremu, morali ste na svome vozilu imati četiri gume predviđene za snijeg ili pak lance u prtljažniku. U suprotnom, trebao vam je, po “sili zakona”, naplatiti kaznu od 40 maraka ako je u pitanju osobno vozilo ili pak 500 maraka kad je riječ o kompaniji, odnosno fizičkoj osobi koja se bavi prijevozom. Formalno, zakonska obveza za posjedovanje zimske opreme počela je prije šest dana, s 1. studenoga, mjesecom koji bi se pak, s obzirom na temperature, prije mogao svrstati u produljeno miholjsko ljeto. Naime, promjena guma bi, osim datumske razdjelnice, prije svega, trebala imati veze s visinom temperature. A ona je jučer bila u rangu ljetnih.
Zimske gume su mekše nego ljetne te se jako brzo troše i praktički uništavaju na visokim temperaturama
Zimske prometnice
U Neumu su bila 23 Celzijeva stupnja, dok je, primjerice, u Mostaru izmjeren 21 stupanj, a čak i u Sarajevu za ovo doba godine nevjerojatno visokih 18 stupnjeva. Nepisano je pravilo, koje ponavljaju vozači, da se na temperaturama iznad 7 stupnjeva zimske gume ubrzano troše te brzo završe svoj vijek trajanja, dok istodobno ne daju isti učinak kao ljetne gume, koje su primjerenije ovakvom temperaturnom razdoblju. Ovakvi temperaturni šokovi kakve doživljavamo posljednjih dana, koji su dio ukupnih poremećaja s promjenom klime, morali bi biti i poticaj vlastima da počnu mijenjati propise te iskoriste iskustva i susjednih zemalja koje su se ranije počele prilagođavati novim okolnostima. Ali i činjenici da ne mogu isti propisi vrijediti za, primjerice, Sokolac, Kupres, Banju Luku i Sarajevo ili pak Neum, Čapljinu, Mostar… Različita su iskustva iz brojnih europskih zemalja, ali je zanimljivo kako se ponašaju oko obveze posjedovanja zimske opreme susjedne koje imaju slične vremenske uvjete. I dok Crna Gora, Albanija i Grčka nisu uvele obvezu posjedovanja zimske opreme, koja je pak potrebna u višim predjelima tih država, primjerice, malo je poznato da je susjedna Republika Hrvatska segmentirala svoje prometnice. Tako, primjerice, ako idete tijekom zime u posjet nekome u Split iz Hercegovine, niste u obvezi posjedovati zimsku opremu ako se ne krećete tzv. zimskim dionicama. A to su autoceste u Dalmaciji i Istarski ipsilon. Za vozače iz Dalmacije važno je da znaju kako zimske gume nisu zakonska obveza u priobalju, ali isto tako ni u Dalmatinskoj zagori. To, međutim, nije slučaj s Maslenicom i dionicom A1 koja vodi prema unutrašnjosti, kao i drugim prometnicama koje prolaze kroz Liku i Krajinu. Bilo bi u tom kontekstu posve logično da se i u Bosni i Hercegovini uspostavi posve drukčiji režim kako bi se, primjerice, posve isključila potreba nabave zimskih guma za vozače koji voze samo prometnicama u priobalju ili pak nižim područjima Hercegovine. Tek se nekoliko tjedana temperatura u ovome dijelu BiH približi nuli, kada se upotreba ovih guma preporučuje, ponajprije zbog bržeg kočenja na skliskoj podlozi, koja ne mora nužno biti snijeg, nego može biti vlaga od rose ili pak kišnih oborina. Većini vozača poznato je da visoke temperature nisu dobre ako imate postavljene zimske gume.
Pričuva u prtljažniku
”Problem” je što je zimska guma mnogo mekša od ljetne. Mekoća, tj. elasticitet, omogućuje joj bolje performanse na snježnoj i zaleđenoj podlozi i pri vrlo niskim temperaturama. No, mekoća je čini slabo otpornom na habanje, odnosno mnogo se brže troši. Posebice se brzo troši na visokim temperaturama (ili visokim temperaturama zraka, podloge ili ako se pregrije zbog agresivne vožnje) jer se tada dodatno omekša. Uz to, zimska guma redovito je osjetno skuplja od ljetne za istu dimenziju. Uslijed mnogo bržeg trošenja i veće cijene nabave, ispada da je trošak vožnje na zimskim gumama najmanje dvostruko veći nego na ljetnima. To je osnovni razlog zbog kojeg cijela autoindustrija forsira usporedne testove ljetne i zimske gume u kojima zimska uvijek pokazuje bolje rezultate. Ovisno o kilometraži, zimske gume mogu trajati tri, četiri ili pet sezona.
Nikako nije preporučljiva vožnja na zimskim gumama ljeti jer visoka temperatura štetno utječe na svojstva gume. Za unutrašnji dio zemlje zimske gume jesu bolji izbor, ali i njihova ugradnja ovisi o visini temperature. No, za one koji su blizu Mediterana i koji ne putuju prema višim predjelima najbolje je imati ljetne gume s dubinom utora od 4 mm te, naravno, lance u prtljažniku. Ali i priručnik kako ih postaviti jer to većina nikada nije ni pokušala.