Ekonomsko-socijalno vijeće Federacije BiH ponovno je otvorilo pitanje sve učestalijih i, prema tvrdnjama poslodavaca, sve češće zloupotrebljenih bolovanja. Iz Udruge poslodavaca upozoravaju da je postojeći sustav neodrživ i traže da se obveza poslodavaca za financiranje bolovanja skrati sa sadašnjih 42 na 15 dana, kako bi se barem djelomično rasteretilo gospodarstvo, prenose Vijesti.ba.
Prema dostupnim podacima, Federacija BiH u velikom je raskoraku s europskim prosjekom. Dok zaposleni u državama Europske unije u prosjeku godišnje izbivaju s posla zbog bolesti oko 6,5 dana, u FBiH taj broj dostiže gotovo 25 dana. To znači da radnici u Federaciji godišnje u prosjeku provedu čak 18 dana više na bolovanju nego njihove kolege u EU.
Na razmjere problema javno je ukazao i federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, pozivajući se na internu reviziju u Ministarstvu. Samo u prvih šest mjeseci 2025. godine, zaposlenici tog ministarstva iskoristili su ukupno 1.125 dana bolovanja, što iznosi prosječno 12,5 dana po zaposlenom u pola godine – odnosno oko 25 dana na godišnjoj razini.
I dok poslodavci tvrde da dio opravdanih izostanaka zasjenjuju brojna sumnjiva bolovanja, istodobno upozoravaju na izostanak stvarne kontrole. Kao ilustrativan primjer navodi se Zavod zdravstvenog osiguranja Županije Sarajevo, gdje podaci o broju dana bolovanja uopće nisu javno dostupni. Građani, ali ni poslodavci, nemaju uvid u to koliko se kontrola provodi, kakvi su nalazi liječničkih komisija, koliko je uopće izvršenih provjera, niti kako radi Drugostupanjska liječnika komisija.
Umjesto transparentnosti, u prvi plan, kako se navodi, dolazi upravljanje proračunom Zavoda vrijednim 785,7 milijuna KM, dok interesi osiguranika – koji taj proračun pune – ostaju u sjeni. Iako zakonski propisi jasno definiraju postupke, nadležnosti i rokove za kontrole bolovanja, u praksi se, prema neslužbenim svjedočenjima liječnika, one često svode na puku formalnost, bez stvarnog preispitivanja odluka kolega.
Poslodavci poručuju da je krajnje vrijeme da se sustav učini transparentnim i pravednim – i za radnike kojima je bolovanje doista potrebno, i za poslodavce koji, kako tvrde, sve češće plaćaju cijenu tuđih zloupotreba.
