Dok se globalno gospodarstvo bori s nestabilnostima, Županija Zapadnohercegovačka (ŽZH) uspijeva očuvati status jedne od najdinamičnijih regija u Bosni i Hercegovini. Temeljeno na čvrstoj poduzetničkoj inicijativi i izvoznoj orijentaciji, već se ubrzano modernizira. O trenutačnoj investicijskoj klimi, infrastrukturnim projektima koji će promijeniti lice Hercegovine, ali i o tome kako administraciju pretvoriti u servis gospodarstvenika, govori Zvonimir Širić, dopredsjednik Vlade ŽZH i ministar gospodarstva.
Kako trenutačno ocjenjujete stanje gospodarstva u Županiji Zapadnohercegovačkoj i investicijsku klimu?
Gospodarstvo Županije Zapadnohercegovačke danas možemo ocijeniti kao stabilno, otporno i u određenim segmentima iznad prosjeka Bosne i Hercegovine. Ono se temelji na snažnoj poduzetničkoj inicijativi, posebno malih i srednjih poduzeća, te izraženoj izvoznoj orijentaciji. Upravo ta kombinacija daje gospodarstvu jednu vrstu fleksibilnosti i otpornosti na vanjske utjecaje. Iako ne govorimo o eksplozivnom rastu, prisutan je kontinuiran i održiv razvoj. Riječ je o razvijenoj industrijskoj proizvodnji, posebice u prerađivačkom i metalnom sektoru, kao i o rastu izvoza. Također, važno je istaknuti da Županija kontinuirano povećava proračunska izdvajanja za gospodarstvo, poljoprivredu i poduzetništvo. Programi poticaja, samozapošljavanja i podrške poslovnim subjektima dodatno doprinose stabilnosti i razvoju. Trenutačna investicijska klima je pozitivna i u uzlaznom je trendu, ali još uvijek ima prostora za napredak. S jedne strane, imamo snažnu institucionalnu podršku, aktivne programe poticaja i sve veće korištenje sredstava iz europskih i međunarodnih fondova, dok s druge strane veoma je bitan naš geografski položaj, blizina Europske unije koja predstavlja značajnu prednost za investitore. Ključne prednosti su stabilno poslovno okruženje, poduzetnička tradicija, konkurentni troškovi poslovanja te sve bolja infrastrukturna povezanost. Uz to, postoji jasna opredijeljenost institucija da budu partner gospodarstvu, što se ogleda kroz konkretne programe i projekte. Najveći izazovi su nedostatak kvalificirane radne snage, što je posljedica migracijskih trendova, zatim ograničeni kapaciteti poslovnih zona te određene administrativne i imovinsko-pravne prepreke. Također, složen administrativni sustav u Bosni i Hercegovini ponekad usporava investicijske procese. Prilike vidimo u daljnjem razvoju industrijskih zona, jačanju izvozne proizvodnje, modernizaciji poljoprivrede te razvoju turizma. Također, energetski i infrastrukturni projekti imaju veliki potencijal. Dugoročno gledano, proces europskih integracija dodatno će ojačati investicijsku sigurnost i otvoriti nova tržišta. Ukupno gledano, gospodarstvo bih ocijenio kao stabilno i perspektivno, dok je investicijska klima poticajna, ali zahtijeva daljnja unapređenja. Naš cilj je nastaviti s reformama i konkretnim mjerama koje će dodatno povećati konkurentnost i privući nove investicije. Županija Zapadnohercegovačka je prostor prilika s razvijenom poduzetničkom kulturom, podrškom institucija i jasnom vizijom razvoja. Svakako pozivamo investitore da prepoznaju potencijal i budu dio našeg daljnjeg gospodarskog rasta.
Koliko je ŽZH danas privlačna domaćim i stranim investitorima te koje su njezine ključne prednosti?
Županija Zapadnohercegovačka danas je itekako privlačna investitorima, osobito domaćim, dok kod stranih investitora vidimo rast interesa, ali još uvijek ne u onoj mjeri u kojoj postoje objektivni potencijali. Drugim riječima, riječ je o području koje ima vrlo dobre temelje, ali još uvijek nije u potpunosti „otkriveno“ na investicijskoj karti šire regije. Kada govorimo o domaćim investitorima, Županija se pokazuje kao vrlo poticajno okruženje. Postoji snažna poduzetnička tradicija, razvijena mreža malih i srednjih poduzeća te dobra povezanost poslovne zajednice i institucija. Upravo ta kombinacija daje sigurnost i predvidljivost poslovanja. Kod stranih investitora ključni aduti su prije svega geografski položaj, blizina tržišta Europske unije, posebno Republike Hrvatske, zatim konkurentni troškovi poslovanja te fleksibilnost i prilagodljivost lokalne radne snage. Također, institucionalna podrška kroz poticaje i projekte dodatno povećava atraktivnost. Izdvojio bih nekoliko ključnih prednosti. Prvo, to je izražena poduzetnička kultura, ljudi su ovdje tradicionalno usmjereni na poduzetništvo i stvaranje vlastitih poslovnih inicijativa. Drugo je izvozna orijentacija gospodarstva, koja znači da su poduzeća već naviknuta raditi prema međunarodnim standardima i konkurirati na zahtjevnim tržištima. Treće je svakako fleksibilno i relativno troškovno konkurentno poslovno okruženje, što je važan faktor za investitore koji traže učinkovitost. Četvrto je institucionalna podrška, koja se ogleda kroz poticaje, programe razvoja i otvorenost vlasti prema investitorima. I na kraju, tu je blizina Europske unije, koja omogućava bržu logistiku, lakši pristup tržištima i dugoročno veću sigurnost poslovanja.
Koje biste investicije ili projekte izdvojili kao najznačajnije u ovom trenutku?
U ovom trenutku izdvojio bih nekoliko skupina projekata koji imaju najveći utjecaj na daljnji gospodarski razvoj Županije Zapadnohercegovačke. Prije svega, to su infrastrukturni projekti, osobito u području vodnog gospodarstva, prometne povezanosti i komunalne infrastrukture. Prometna povezanost se najviše ogleda u projektu izgradnje brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude – Imotski. Na projekt koji je od iznimnog značaja za gospodarstvo gleda se kao na priliku uvezivanja zapadne Hercegovine s mrežom autocesta u Republici Hrvatskoj, a s druge strane s koridorom Vc. Takva pozicija dodatno će osnažiti izvozno orijentirano gospodarstvo naše Županije, no donijet će i toliku potrebnu bolju protočnost prometa. Također izgradnja regionalne ceste Vir – Aržano, koja također ima veliku perspektivu u pogledu izgradnje novih gospodarskih zona i dodatnog uvezivanja Republike Hrvatske i Županije Zapadnohercegovačke. Takvi projekti stvaraju temeljne preduvjete za privlačenje investicija i širenje postojećih poduzeća. Zatim, vrlo su važna ulaganja u razvoj poslovnih i industrijskih zona. Upravo nedostatak adekvatno opremljenih zona trenutno je jedno od ključnih ograničenja, pa svaki projekt koji ide u tom smjeru ima strateški značaj jer direktno otvara prostor za nove investitore i proizvodne kapacitete. Također bih istaknuo projekte koji se financiraju uz potporu Europske unije i Republike Hrvatske, osobito one usmjerene na modernizaciju gospodarstva, energetsku učinkovitost i prekograničnu suradnju. Takvi projekti ne donose samo financijska sredstva, nego i nova znanja, standarde i poslovne prilike. Ne treba zanemariti ni ulaganja u poljoprivredu i prehrambenu industriju, gdje vidimo sve veći fokus na modernizaciju proizvodnje i dodanu vrijednost, kao ni projekte u sektoru turizma, koji postupno dobiva na značaju. Na kraju, važno je naglasiti i kontinuirane programe potpore malim i srednjim poduzećima te samozapošljavanju. Iako pojedinačno možda nisu veliki kao infrastrukturni projekti, njihov kumulativni učinak na gospodarstvo je izuzetno značajan jer jačaju poduzetničku bazu, koja je i temelj razvoja ove županije. Riječ je o projektima koji ne donose samo kratkoročni rast, nego stvaraju dugoročne uvjete za konkurentnije, modernije i otpornije gospodarstvo.
S kojim se preprekama investitori najčešće susreću, posebno kada je riječ o administrativnim procedurama?
Investitori se u praksi najčešće susreću s nekoliko tipičnih prepreka koje nisu specifične samo za Županiju Zapadnohercegovačku, nego i za širi kontekst Bosne i Hercegovine. Ipak, njihov utjecaj na investicijske odluke je vrlo konkretan. Prije svega, tu je složenost administrativnog sustava. Različite razine vlasti, općinske, županijske i federalne, imaju određene nadležnosti koje se često preklapaju ili zahtijevaju paralelne procedure. To može produžiti vrijeme potrebno za dobivanje dozvola i povećati neizvjesnost za investitore. Drugi važan izazov su dugotrajni postupci izdavanja dozvola, osobito kada je riječ o građevinskim i okolišnim suglasnostima. Iako se u posljednje vrijeme ulažu napori u digitalizaciju i ubrzavanje procesa, još uvijek postoji prostor za značajno unapređenje učinkovitosti. Treći problem odnosi se na imovinsko-pravne odnose, posebno kada je riječ o zemljištu. Neriješeni vlasnički odnosi ili složene procedure oko raspolaganja državnim zemljištem mogu usporiti ili čak odgoditi investicije. Također, investitori često ističu potrebu za većom predvidljivošću regulatornog okvira. Stabilnost propisa i njihova dosljedna primjena ključni su za dugoročno planiranje, a svaka nejasnoća ili česta izmjena može djelovati destimulirajuće. U tijeku su aktivnosti usmjerene na pojednostavljenje procedura, jačanje koordinacije između institucija te digitalizaciju određenih administrativnih procesa. Također, radi se na unapređenju zakonodavnog okvira kako bi bio jasniji i predvidljiviji. Važno je naglasiti da postoji svijest o tim izazovima i jasna opredijeljenost da se oni postupno uklanjaju, jer bez učinkovitije administracije teško je očekivati snažniji investicijski ciklus. Iako administrativni izazovi postoje, važno je istaknuti da institucije sve više djeluju kao partner investitorima. Procesi možda još nisu idealni, ali su u fazi unapređenja, a spremnost na suradnju i rješavanje konkretnih problema je danas znatno veća nego ranije.
Koliko rast cijena i troškova poslovanja, uključujući energente, utječe na investicije i gospodarstvo u županiji?
Rast cijena i ukupnih troškova poslovanja, posebno energenata, ima značajan utjecaj na gospodarstvo Županije Zapadnohercegovačke, kao i šire. Međutim, taj utjecaj nije jednostran, s jedne strane predstavlja izazov, a s druge potiče određene pozitivne promjene. Prije svega, povećanje cijena energije i sirovina izravno utječe na troškove proizvodnje, što posebno pogađa industrijski sektor i izvozno orijentirana poduzeća. To može smanjiti konkurentnost na međunarodnim tržištima, osobito u djelatnostima gdje su marže već relativno niske. Također, rast troškova stvara dodatni oprez kod investitora. U takvom okruženju investicije se često odgađaju ili se planiraju konzervativnije, jer je teže precizno procijeniti buduću isplativost projekata. S druge strane, ovakvi pritisci ubrzavaju određene procese prilagodbe. Sve više poduzeća ulaže u energetsku učinkovitost, modernizaciju opreme i optimizaciju poslovnih procesa. Povećan je i interes za projekte iz područja obnovljivih izvora energije, što dugoročno može smanjiti ovisnost o tržišnim oscilacijama. Iako kratkoročno povećava troškove i smanjuje profitabilnost, dugoročno može potaknuti transformaciju gospodarstva prema većoj učinkovitosti i održivosti. Poduzeća koja se uspješno prilagode izlaze iz takvih razdoblja konkurentnija i otpornija. Ključno je kroz ciljane mjere pomoći gospodarstvu, bilo kroz poticaje, subvencije za energiju, podršku investicijama u energetsku učinkovitost ili olakšavanje pristupa financiranju. Također, stabilan i predvidiv regulatorni okvir dodatno smanjuje neizvjesnost. Rekao bih da je riječ o ozbiljnom izazovu u kratkom roku, ali i o prilici za dugoročnu modernizaciju gospodarstva. Ključno je koliko brzo i učinkovito će se i poduzeća i institucije prilagoditi novim uvjetima.
Postoje li konkretne mjere ili planovi za poticanje ulaganja i olakšavanje poslovanja poduzetnicima?
Da, svakako. U posljednjih nekoliko godina poduzeli smo niz konkretnih mjera s ciljem stvaranja povoljnijeg poslovnog okruženja i dodatnog poticanja ulaganja. Ključni fokus je na kombinaciji financijskih poticaja, administrativnog rasterećenja i razvoja infrastrukture. Prije svega, riječ je o programima financijskih poticaja za gospodarstvo i poljoprivredu. Kroz javne pozive osiguravaju se sredstva za razvoj malih i srednjih poduzeća, tehnološko unapređenje, kao i za pokretanje novih poslovnih aktivnosti. Također, provode se programi samozapošljavanja koji su posebno važni za mlade poduzetnike. Uz to, radimo na povećanju proračunskih izdvajanja za gospodarstvo, čime želimo osigurati kontinuitet i stabilnost potpore. Svjesni smo da administrativne procedure mogu biti izazov, stoga kontinuirano radimo na njihovom pojednostavljenju. Cilj je smanjiti birokratske prepreke, ubrzati procese izdavanja dozvola i povećati transparentnost. Digitalizacija javne uprave u tom smislu ima ključnu ulogu i predstavlja jedan od prioriteta. Infrastruktura je jedan od temeljnih preduvjeta za ulaganja. Zato značajna sredstva usmjeravamo u razvoj poslovnih zona, prometne povezanosti te projekte iz područja vodnog i energetskog gospodarstva. Kroz takve projekte stvaramo konkretne uvjete koji investitorima olakšavaju pokretanje i širenje poslovanja. Aktivno radimo na promociji županije kao atraktivne investicijske destinacije, posebno zbog naše blizine tržištu Europske unije. Također, nastojimo bolje iskoristiti sredstva iz europskih fondova i razvijati partnerstva s međunarodnim institucijama. Poruka je jasna, institucije žele biti partner gospodarstvu. Nastavit ćemo razvijati mjere koje olakšavaju poslovanje, smanjuju administrativna opterećenja i stvaraju stabilan okvir za ulaganja. Cilj nam je osigurati uvjete u kojima poduzetnici mogu rasti, zapošljavati i dugoročno planirati svoje poslovanje.
Koje sektore smatrate najperspektivnijima za daljnji razvoj gospodarstva u ŽZH?
Kada govorimo o budućem razvoju, jasno se profilira nekoliko sektora koji imaju najveći potencijal za rast i jačanje konkurentnosti Županije. Prije svega, izdvojio bih prerađivačku industriju i proizvodnju, koja je već sada okosnica našeg gospodarstva. Posebno su perspektivni metaloprerađivački sektor, proizvodnja komponenti i finalnih proizvoda za izvoz, kao i daljnja tehnološka modernizacija postojećih kapaciteta. Tu vidimo prostor za povećanje dodane vrijednosti i jačanje izvozne konkurentnosti. Poljoprivreda i prehrambena industrija imaju značajan neiskorišten potencijal. Fokus je na modernizaciji proizvodnje, navodnjavanju, te povezivanju primarne proizvodnje s preradom. Time se stvara veća vrijednost proizvoda i otvaraju nova tržišta. Posebno su zanimljivi segmenti poput vinogradarstva, stočarstva i proizvodnje autohtonih proizvoda. Turizam je sektor u usponu, posebno kroz razvoj ruralnog, aktivnog i vjerskog turizma. Prirodne ljepote, kulturna baština i blizina jadranske obale daju nam veliku prednost. Uz dodatna ulaganja u smještajne kapacitete i sadržaje, turizam može postati jedan od ključnih pokretača razvoja. Sve veći značaj ima i energetski sektor, osobito obnovljivi izvori energije poput solarne energije. Također, prostor za rast vidimo u logistici i transportu, zahvaljujući našem geografskom položaju. Ne smijemo zanemariti ni ICT sektor i digitalne usluge, koji, iako još uvijek u razvoju, imaju velik potencijal zbog sve većeg interesa mladih i mogućnosti rada za globalno tržište. Kroz ciljane mjere, od financijskih poticaja i razvoja infrastrukture do obrazovanja i povezivanja gospodarstva s obrazovnim sustavom, naš cilj je stvarati uvjete u kojima će upravo ti sektori moći ostvariti puni potencijal i dugoročno doprinijeti održivom gospodarskom rastu županije.
Gdje vidite gospodarstvo Županije Zapadnohercegovačke u sljedećih pet godina?
U narednih pet godina vidim gospodarstvo Županije Zapadnohercegovačke kao još snažnije, konkurentnije i tehnološki naprednije. Naš cilj nije samo rast u kvantitativnom smislu, nego prije svega kvalitativni iskorak – veća dodana vrijednost, veća produktivnost i stabilniji poslovni okvir. Prije svega oslanjamo se na postojeće trendove. Već danas imamo snažan izvozni sektor i razvijenu poduzetničku bazu, a uz dodatna ulaganja u infrastrukturu, poslovne zone i digitalizaciju očekujemo daljnje jačanje tih segmenata. Također, sve veći fokus na inovacijama i novim tehnologijama dodatno će potaknuti razvoj. Prerađivačka industrija ostat će temelj gospodarstva, ali očekujemo njezinu transformaciju kroz automatizaciju i digitalizaciju. Istovremeno će jačati sektori poput turizma, energetike i ICT-a, čime će gospodarstvo postati raznovrsnije i otpornije na vanjske utjecaje. Očekujemo rast investicija, kako domaćih tako i stranih. Ključ će biti u stvaranju još povoljnijeg poslovnog okruženja, bržih procedura, dostupnijih poslovnih zona i stabilnog regulatornog okvira. U tom kontekstu važnu ulogu imat će i europski fondovi te prekogranična suradnja. Najveći izazovi ostaju demografski trendovi, odnosno nedostatak radne snage, te potreba za daljnjim unapređenjem administrativnih procesa. Međutim, kroz aktivne politike zapošljavanja, obrazovanja i digitalizacije vjerujem da se ti izazovi mogu ublažiti. Županija Zapadnohercegovačka ima čvrste temelje i jasnu viziju razvoja. U sljedećih pet godina cilj nam je dodatno ojačati gospodarstvo, povećati investicije i stvoriti još kvalitetnije uvjete za život i rad. Drugim riječima, vidim je kao još prepoznatljiviju i konkurentniju gospodarsku sredinu, kako u okviru Bosne i Hercegovine, tako i šire.
Koju biste poruku uputili potencijalnim investitorima, ali i mladima koji razmišljaju o ostanku i radu u Hercegovini?
Moja poruka i jednima i drugima je u suštini ista – Županija Zapadnohercegovačka je prostor prilika, ali i prostor u kojem se trud i inicijativa prepoznaju i nagrađuju. Investitorima bih poručio da ovdje dolaze u sredinu koja ima snažnu poduzetničku tradiciju, stabilno i fleksibilno gospodarstvo te institucije koje žele biti partner, a ne prepreka. Naš geografski položaj, blizina tržišta Europske unije i konkurentni uvjeti poslovanja dodatne su prednosti. Ono što posebno želimo naglasiti jest spremnost na suradnju, kroz poticaje, razvoj infrastrukture i pojednostavljenje procedura. Drugim riječima, investitori ovdje mogu pronaći pouzdano okruženje za dugoročna ulaganja. Mladima bih poručio da budu svjesni potencijala koji imaju upravo ovdje. Nije nužno tražiti prilike isključivo izvan granica, one postoje i u Hercegovini, posebno u poduzetništvu, novim tehnologijama, ali i u tradicionalnim sektorima koji se sve više moderniziraju. Važno je naglasiti da institucije kroz različite programe nastoje pružiti podršku mladima, od poticaja za samozapošljavanje do ulaganja u obrazovanje i razvoj vještina. Ključ je u stvaranju konkretnih uvjeta, kvalitetnih radnih mjesta, sigurnosti i perspektive razvoja. Na tome kontinuirano radimo. No jednako je važno i promijeniti percepciju, pokazati da se uspješne poslovne priče mogu graditi i ovdje. Hercegovina ima potencijal, ima ljude i ima energiju za razvoj. Na nama je da to pretvorimo u konkretne rezultate. Pozivam investitore da prepoznaju tu priliku, a mlade da budu dio tog procesa, jer budućnost gospodarstva ove Županije uvelike ovisi upravo o njima.
