U srcu hercegovačkog krša, tamo gdje se na prvi pogled vidi samo kamen, Drago Čolak iz Grljevića već tri desetljeća stvara – maslinik koji je postao simbol upornosti, ljubavi prema zemlji i seoskog turizma. S više od 1000 zasađenih stabala i ručno probijenih desetak kilometara pristupnih staza, Drago je pokazao kako se iz tvrdog krša može izroditi “tekuće zlato”.
Reportažu o njegovu radu snimio je novinar Mario Brkić za Glas Hercegovine.
“Starinski” rad i vrhunsko ulje
U berbu Drago kreće u listopadu, uz obitelj i prijatelje, bez strojeva – ručno. Objašnjava kako je takav pristup sporiji, ali štiti plod i stablo, a ulje je čišće već u samoj uljari zahvaljujući današnjim separatorima. Ovisno o godini i sorti, za litru ulja treba otprilike 6–10 kg maslina.
– Najvažnije je da su masline čiste i neoštećene. Ovdje je sve kamen, bez zemlje. Putovi su ručno nasipani, suhozidi složeni kamen po kamen. To je već ljubav, ne samo interes – kaže Drago prepisano s ljportala.
Njegovo je maslinovo ulje na hercegovačkim smotrama više puta nagrađeno zlatom, a struka hvali stabilan profil i polifenole koji se, očekivano, smanjuju s vremenom, pa je mlado ulje najintenzivnije.
Brojke i činjenice
-
>1000 zasađenih stabala masline
-
10 km ručno probijenih i nasipanih staza, suhozidi duž cijelog maslinika
-
Berba: ručno, ručna rezidba (≈ 1,5 sati po stablu)
-
Prinos godišnje (varira po rodu): 3–4 t ploda
-
Litru ulja daje 6–10 kg maslina (ovisno o godini i sorti)
-
Višestruke zlatne medalje na hercegovačkim sajmovima maslinara
Šira slika: od masline do zajednice
Dragin primjer već je potaknuo sumještane da sade masline i vraćaju se ognjištima. U kontekstu podataka da je u zapadnoj Hercegovini zasađeno više od 700.000 stabala, priče poput ove pokazuju kako maslinarstvo i turizam mogu zajedno oplemeniti krš – i ekonomski i kulturno.
Dragina priča sada putuje svijetom zahvaljujući Glasu Hercegovine i novinaru Mariju Brkiću kao priča o miru, ljubavi, predanosti i onoj prepoznatljivoj hercegovačkoj upornosti koja od kamena pravi – maslinik.
