Počela je berba maslina u Hercegovini. U Hrvatskoj se računa i prakticira da početak bude na blagdan sv. Luke Evnđelista, koji pada na 18. listopada, pa se ta praksa postupno prihvaća i prima i među Hrvatima maslinarima u Hercegovini, koji se maslinarstvom počinju baviti desetak godina nakon prošloga rata. Ljude ispunjava i prožima radost i zadovoljstvo kad u jesen beru i skupljaju plodove zemlje i svoga rada, međutim, maslinari ove jeseni nisu posve sretni. Razlog je dobro znan – ove godine masline nisu rodile, urod je znatno slabiji u usporedbi s prošlogodišnjim iznimno bogatim prinosom. To je iznenadilo maslinare i sve ljubitelje i uživaoce zlatne kapljice zdravlja i poželjne i dragocjene namirnice. Kako se to dogodilo i što je tomu uzrok, pitaju se ljudi i traže odgovore.
– Ima 15 čimbenika zašto maslina ne rodi, a dva su glavna – klima i sortno obilježje. Kad smo prije petnaestak godina počeli saditi masline, na temelju savjeta stručnjaka iz Dalmacije, išli smo sa sortom oblica, koja je u Hrvatskoj zastupljena 61 %, a kod nas je „na vagi“ leccino i oblica, ima ih podjednako. Oblica podnosi sušu, niske temperature, ima solidan rod, međutim, ona ima alternativnu rodnost, koja je kod nje naglašena – ima u postotku puno muških cvjetova. To znači da svake godine ne rodi. Isto tako bitna je mikroklima. Maslina je mediteranska voćka, treba mediteransku klimu, a Hercegovina ima izmijenjenu mediteransku klimu, što znači da nema idealne uvjete za uzgoj maslina, kao što ih ima Dalmacija, Italija, Španjolska… Kod nas se nekad dogode malo veće oborine, pogotovo u vrijeme cvatnje, bude i nešto vjetra, sve to utječe nepovoljno – objašnjava uzroke agronom Branko Rogić iz Ljubuškog.
Dodaje da ako je jedne godine urod bio bogat, sigurno će sljedeće godine biti manji, tako je kod svih voćaka pa i kod masline. Važno je i to primjenjuju li se sve agrotehničke mjere u masliniku, redovita gnojidba, rezidba, navodnjavanje, zaštita i drugo. Ako se to pravilno radi alternativna rodnost će se smanjiti pa će oblica, kao i sve druge sorte, više godina solidno rađati.
– Moja procjena je da će urod biti 30 % manji nego lani, ne mislim da će pad biti tako drastičan, bit će maslina i ulja. Pritom mislim na ljubuški kraj, koji je vodeći po broju maslina, nisam osobito upoznat kakvo je stanje na području Čapljine, Čitluka, Stoca. Kiša je pala u minutu do dvanaest, preko 220 mililitara u par dana, i spasila koliko-toliko sezonu. A sad velika kiša ne bi odgovarala, smanjuju se polifenoli i kvaliteta ulja – kaže Branko Rogić.
Jučer (u utorak) je počela berba u najvećem masliniku u Hercegovini, koji se po veličini može mjeriti s mnogima u Hrvatskoj, a to je maslinik Dragana Mikulića u Ljubuškom, sa 7.000 stabala maslina. Unatoč stručnom radu i primijenjenim agrotehničkim mjerama, „gozba“ nije kao ona lani, kada je bila rekordna.
– To je jednostavno tako, takva je godina, bilo je i prošlih godina slabijih prinosa, ali ne baš kao ove. Bit ću zadovoljan ako bude 20 % od prošlogodišnjeg uroda. Lanjski veliki rod i visoke temperature učinili su svoje. Zalijevao sam ih, dao im vodu, one su bujne, razrasle se, mlade grane udarile, spremne su za iduću godinu za veliki urod – kaže Dragan Mikulić.
Mikulićeva uljara je najsuvremenija uljara u Hercegovini, a i šire u Dalmaciji. Prošle godine u njoj je prerađeno oko 400 tona maslina. Tu prerađuju svoje masline ne samo maslinari s područja Ljubuškog, nego i iz drugih hercegovačkih mjesta – Čitluka, Čapljine, Gruda, Mostara, čak i iz Trebinja i Vrgorca…Lanjsko ulje je prodano, cijena je donedavno bila 25 maraka za litru, sad je 30 maraka i tako će i ostati, unatoč nepovoljnoj maslinarskoj rodnoj godini, kaže Dragan Mikulić.
.
