U prošloj godini naš hotel poslovao je najbolje od otvaranja, što znači da je premašio promet iz 2019. godine. Kada su u pitanju noćenja, u strukturi gostiju značajne su promjene.
U srijedu s početkom u 19 sati u u hotelu Bigeste bit će predstavljen godišnjak Bilig za 2023. godinu kojeg objavljuje udruga „Hercegovačka kulturna baština – Bilig“ i knjiga „Jezično blago ljubuškog kraja „ – rječnik zavičajnog govora, autora dr. Ante Čuvala. Predstavljači su dr. sc. Domagoj Vidović i mag. povijesti i informatologije Zvonimir Herceg.
Riječ je o novčanoj pomoći u cilju ublažavanja posljedica sveprisutnog rasta cijena.
Od osnivanja do danas, punih 10 godina, funkciju predsjednika TKH obnašao je Stjepan Primorac, na čiju inicijativu je i osnovan Turistički klaster Hercegovina.
Vrlo je zanimljiva situacija u voćarstvu juga Hercegovine, s jedne strane očite su klimatske promjene, a s druge strane uočljiva je pojačana sadnja nekih kultura.
"Ako ćete piti alkohol upakiran u nešto, najbolje je odabrati vino, jer kroz njega upoznajete kulturu jednoga mjesta. Kroz graševinu upoznajete Slavoniju, a kroz žilavku, blatinu i trnjak Hercegovinu, vino dakle priča jednu dodatnu priču", kaže Marinović.
U FBiH na prvom mjestu je plaća od čak 818.000 KM. Usporedbe radi, netko s prosječnim primanjima za ovoliko novca treba raditi skoro 60 godina.
U srijedu, 18. siječnja, u zgradi gradske uprave Ljubuški u 12 sati bit će potpisani ugovori o dodjeli grant sredstava za financiranje biznisa marginalizirane grupe žena.
Grad Ljubuški dobio je pet agrometeoroloških postaja vrijednih oko 60.000 maraka koje omogućavaju digitalno upravljanje zemljištem i na taj način poljodjelcima olakšavaju rad koji bi im na kraju trebao donijeti veće prinose.
Inače, prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, u Zapadnohercegovačkoj županiji je ukupno 53.529 ha poljoprivrednih površina. U 2021. godini najviše poljoprivrednih površina bilo je u Posušju - 17.423 ha, zatim u Ljubuškom - 13.212, potom u Širokom Brijegu - 11.656.
Za relativno kratko vrijeme Hercegovina je dobila čak sedam uljara za preradu maslina. Nakon što su se stidljivo počeli podizati prvi maslinici početkom tekućeg milenija prvu uljaru pokrenuo je 2010. godine Jure Miličić, zvani Jure Šperac, Hvaranin koji je na prilazu Ljubuškom i zasadio prvi veći maslinik.
Iskoristite ovo vrijeme i za pregled uskladištenog maslinovog ulja u posudama i prostorijama te provjerite kvalitetu prije punjenja u boce i drugu ambalažu.
Ljubuški poljodjelci dobivaju suvremeni sustav koji će unijeti važne promjene u njihovu radu, što bi u konačnici trebalo donijeti i osigurati veća i kvalitetnija ostvarenja i rezultate.
Po broju zasađenih stabala u Hercegovini prednjači Ljubuški, slijede ga Čitluk i Čapljina, a Neum je mjesto najstarijih stabala i tradicije maslinarstva.
Na samom kraju godine koja istječe Grad Ljubuški donio je dva važna dokumenta vezana za komunalnu djelatnost u 2023. godini: plan prihoda i program radova komunalnog gospodarstva za komunalne djelatnosti i odluku o raspodjeli sredstava komunalne naknade.