Zamislite da živite u 2026. godini, oko sebe imate pet izvora pitke vode, no stanovništvu morate najaviti redukciju vode. To se događa u Vrgorcu, gradiću na granici Hrvatske i BiH, koji leži na vodi, a za mjesec ili dva u medijima će se pojaviti slike stotina hektara poljoprivrednih kultura poplavljenih u Rastoku i Jezeru.
U nekim europskim zemljama to je neobjašnjivo. S druge strane, primjerice, Izrael bi od pet vrgorskih izvora stvorio takav sustav da bi njime mogao vodom opskrbljivati dva milijunska grada i navodnjavati brojne hektare, a Tinov grad ne može osigurati vodu za oko 3500 priključaka. Tko je za to kriv? Neka čitatelji procijene.
Već jučer poslijepodne brojna su sela ostala bez vode, dok je vrgorski gradonačelnik Mile Herceg (NLM) preko nekih portala poručivao kako se ide tuširati, odnosno kako se oko nestanka vode stvara senzacionalizam.
Pojedine ustanove, poput Dječjeg vrtića „Pčelica“, donijele su odluku da danas, u petak, neće raditi. Ravnatelj OŠ „Vrgorac“ Krešimir Kuran vjerojatno će do nedjelje gledati u nebo i nadati se da će pasti koja kap kiše, nakon čega će odlučiti što će se dogoditi s nastavom sljedećeg tjedna.
Priroda se ne može kontrolirati, ali neke se stvari mogu predvidjeti na vrijeme, pogotovo ako ste se sa sličnom situacijom suočili još 2022. godine. No nitko iz toga nije izvukao pouku.
U brojnim vrgorskim selima, posebno u brdsko-planinskim područjima, žive uglavnom stariji i nemoćni ljudi. Tuširanje i pranje rublja za njih su postali luksuz ako nemaju čatrnju. Jer tko zna kada će ponovno imati vodu.
Pokušali smo doći do Alena Govorka, voditelja ispostave Neretvansko-primorsko-vrgorskog vodovoda u Vrgorcu, kako bi nam rekao kakva je danas situacija na izvoru Banja. S terena dobivamo vijesti da su gotovo sva sela ostala bez vode, osim grada Vrgorca. Međutim, Govorko se do završetka pisanja ovog teksta nije javio na mobitel. Svjesni toga, kontaktirali smo svoj izvor u vodovodu.
– Jučer je voda u izvoru Banja bila na nuli. Obje pumpe morali smo isključiti, a onda se u jednom trenutku nešto pojavilo u izvoru. Zbog toga je Vrgorac ostao na životu – otkriva nam naš sugovornik.
– Pokušali su spasiti Poduzetničku zonu Ravča tako što su cisternom od 30 kubika punili vodospremu u Ravči, ali to je nemoguća misija. Ta se količina vode za dva sata izgubi u mreži – objašnjava nam.
Zanimalo nas je mogu li Hrvatska vojska i vatrogasci iz cijele Splitsko-dalmatinske županije cisternama napuniti vodospreme kako bi pojedina sela s vremena na vrijeme dobila vodu ako se ova agonija nastavi danima.
– Teško! Ako bismo s time krenuli u Stiljima i Prapatnici, voda bi brzo iscurila jer je mreža široka, a puknuća su brojna. Možda bi se na taj način mogla riješiti Župa Biokovska, pod uvjetom da se poduzetnika Branka Roglića na vrijeme upozori da se voda racionalno troši. Za ova protočna mjesta, kao što su Majići, Dragljane, Kozica, Rašćane i Kljenak, ne treba ni pokušavati. U Dugim Njivama možda bi moglo upaliti ako bi se zatvorila mreža prema Radaljima, kao i u Zavojanima. Ondje su neke cijevi sanirane, ali riječ je o velikom selu – kaže naš sugovornik.
Što onda preostaje ljudima po selima? Da se mole svojim zaštitnicima, kao što su to činili njihovi djedovi i pradjedovi, kako bi se nebo smilovalo?
– Ako padne dobra kiša oko Tomislavgrada i Posušja, možda Banja živne. Prije nekoliko dana razina vode bila je na pet metara zahvaljujući oborinama u tom kraju, ali brzo je nestala – zaključio je naš izvor.
Zasad Dom za starije i nemoćne „Imakulate“, kao i ispostave Hitne pomoći i Doma zdravlja, rade normalno.
