Iako formalno tek treba započeti mandat novoizabrane hrvatske članice Predsjedništva BiH Darijane Filipović, njezin dolazak najavljuje značajne promjene. Za razliku od njezinog prethodnika Željka Komšića, Filipović posjeduje legitimitet hrvatskog naroda, što bi trebalo rezultirati drugačijim pristupom ovlastima koje ta institucija ima, posebice u diplomatskoj mreži, odnosu prema Oružanim snagama BiH te infrastrukturnim projektima.
Politički i vojni analitičar Miroslav Nikolić Komšićevo je dugogodišnje djelovanje nazvao “društvenim oksimoronom” koji je zemlji donio dvadeset izgubljenih godina, destrukciju i rast nepovjerenja među narodima.
Nakon što je 2018. godine preuzeo svoj treći mandat, Željko Komšić je bez jasnih kriterija smijenio brojne hrvatske kadrove u diplomaciji. Na njihova mjesta u hrvatskoj kvoti imenovao je osobe koje su otvoreno zagovarale unitaristički koncept, a neki od njih su se i lažno izjašnjavali kao Hrvati. Filipović je najavila promjene u tom segmentu, naglasivši kako se one neće provoditi po principu političke odmazde.
“Želim i napravit ću jedan ozbiljan profesionalni pregled diplomatsko-konzularne mreže jer mi moramo znati tko nas predstavlja, gdje smo predstavljeni i kakvi su rezultati. Diplomacija ne može postojati sama radi sebe i gdje god to ne funkcionira, treba se mijenjati”, izjavila je Filipović prije nekoliko dana u našem Dnevniku PLUS.
Odnos prema vojsci i stratištima
Jedna od najočitijih promjena očekuje u odnosu prema hrvatskoj sastavnici Oružanih snaga BiH te iskazivanju pijeteta prema hrvatskim žrtvama u Domovinskom ratu. Nikolić podsjeća da se Komšić nikada nije pojavio na proslavama hrvatske komponente, odnosno 1. pješačke gardijske pukovnije OS BiH, već isključivo na bošnjačkim. Uz to, generalne činove dodjeljivao je mimo ustaljenih procedura i u suprotnosti s usuglašenim prijedlozima Ministarstva obrane.
Komšić, čak i da je htio, nije mogao upotrijebiti institut vitalnog nacionalnog interesa preko Kluba Hrvata u federalnom Domu naroda, a posebne zamjerke izazvala je činjenica da nikada nije dolazio među Hrvate.
Politolog Martin Mikulić upozorava da su institucije BiH dosad redovito obilježavale bošnjačka i srpska stratišta, dok su hrvatska bila zanemarena.
“Nemate legitimnog člana Predsjedništva, imate nekoga tko se tamo predstavlja da je hrvatski član, a zapravo nikada nije imao ni dostojanstva obići bilo koje stratište vezano za civile ili pripadnike HVO-a”, istaknuo je Mikulić.
Kraj politike inata i blokada
Kao jedan od najpoznatijih primjera Komšićevog destruktivnog djelovanja navodi se blokada izgradnje autoceste na dionici Koridora 5c Mostar Jug-Buna, i to zbog 200 četvornih metara neperspektivne vojne imovine.
Nikolić smatra kako je tu blokadu, provedenu uz podršku Denisa Bećirovića, motivirao strah od etikete “izdajnika” bošnjačkih interesa, pri čemu se svaki kompromis prikazivao kao izdaja.
Iako Darijanu Filipović očekuje vrlo složen posao s obzirom na odnose u BiH, od nje se očekuje napuštanje politike inata i prestanak blokiranja državnog proračuna te javne infrastrukture. U kontekstu zategnutih odnosa na relaciji Sarajevo – Banja Luka, nova hrvatska članica Predsjedništva mogla bi nerijetko postati pomirujući faktor usmjeren na stabilnost i konkretniji iskorak zemlje na europskom putu.
