U Hrvatskoj je, prema podacima, potvrđeno više od 660 slučajeva oboljenja od pertussisa ili hripavca, u narodu poznatijeg kao magareći kašalj ili kukurikavac, te su uvedena testiranja na ovu akutnu bolest.
Unatoč lošem vremenu, pacijenti su i jučer čekali u redu ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Zagrebu kako bi se testirali, dok epidemiolozi na terenu nastoje suzbiti naglo širenje ovog oblika infekcije respiratornog sustava.
Nema prijava
Na području BiH za sada su prisutni samo slučajevi velikog kašlja. U listopadu je u Mostaru od komplikacija izazvanih ovom bolešću preminula dvomjesečna beba.
Simptomi se javljaju postupno, počinju kihanjem, a nastavljaju se kašljanjem koje je najintenzivnije noću. Zbog simptoma sličnih prehladi u početku se najčešće ne sumnja na nju, pa pacijent neometano širi infekciju.
Prema riječima dr. Aide Posković-Bajraktarević, specijalistice epidemiologije u Zavodu za javno zdravstvo Županije Sarajevo, tijekom posljednje tri godine nije zabilježen niti jedan potvrđen slučaj na tom području.
Loš odaziv
-Za sada nemamo prijava, niti u lokalnoj zajednici ima takvih naznaka, ali očekujemo povećan broj u zimskim mjesecima. Pogotovo što su nam stope obuhvata imunizacijom za sve takve bolesti niske – kazala je za Dnevni avaz Andrea Jurić, ravnateljica ZJZ Zapadnohercegovačke županije.
Ravnateljica ZJZ ZHŽ pojašnjava da je posebno zabrinjavajući loš odaziv u procesu obveznog cijepljenja djece. Upravo cijepljenje je ključna preventivna mjera za hripavac, jednu od najzaraznijih bolesti, karakterističnu po teškim napadima kašlja. Najrizičnija grupa su djeca do sedme godine, ali obolijevaju i odrasli.
I u Službi za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije od srpnja ukupno je prijavljeno 12 slučajeva oboljelih.
Županijska testiranja na sve veću pojavu ove bolesti vrše se serologijom i uzorci se šalju u Zagreb u Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a od nedavno je omogućeno i uzimanje brisa PCR pretragom koja je mjerodavnija i u kraćem roku se dobiju rezultati.
Dubrovačko – neretvanska županija sa Splitsko-dalmatinskom županijom ima najniže stope procijepljenosti protiv hripavca, što pojačava potencijalni broj novih slučajeva.
“Prošle godine primarno u prvoj godini života je cijepljeno protiv hripavca 78,4 % djece. Također procijepljenost za prvo docjepljivanje u drugoj godini života je 68,2 %, a za drugo docjepljivanje s navršenih pet godina života 34,9 %. Niska procijepljenost predstavlja veliki rizik za nastanak bolesti i epidemije, a tome pogoduje i lako širenje bolesti između oboljelih i bliskih kontakata, ističe epidemiolog Ljubić.
Kako bi se postigao kolektivni imunitet potrebno je preko 95 posto obuhvata cijepljenja, a iz Zavoda naglašavaju kako cjepivo učinkovito štiti od težih oblika i komplikacija.
“Najbolja zaštita djece je uredno cijepljenje koje se provodi u Programu obveznog cijepljenja do šeste godine života, a riječ je o ukupno pet cijepljenja. U slučaju da djeca i obole, riječ je o lakšim slikama, a što se tiče odraslih, oni nakon određenog razdoblja dijelom gube imuni odgovor nakon cijepljenja i mogu također oboljeti od hripavca”, poručuju iz Zavoda.
U županiji se godišnje bilježi do desetak slučajeva hripavca, a trenutačno u dječjim ambulantama nedostaje cjepiva za prvo docjepljivanje u drugoj godini života.
“To cjepivo smo imali do kraja listopada. Trenutačno je nastao određeni vakuum jer ga nema na području čitave Hrvatske, međutim početkom godine trebale bi stići nove doze. Ključno je da roditelji pogledaju jesu li djeca primarno cijepljena te ako nisu cijepljena ili nepotpuno, moraju se javiti pedijatrima ili školskim liječnicima zbog provjere cijepnog statusa i nadoknade cjepiva”, napominje epidemiolog Ljubić.
Hripavac je zarazna bakterijska infekcija dišnog sustava, karakteristična po napadajima koji završavaju hripavim i kreštavim udahom koji podsjećaju na takozvani ‘magareći kašalj’ ili kukurikavac.
U tijeku je i cijepljenje protiv gripe. Epidemiolog Miljenko Ljubić iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo poručuje kako je odaziv uobičajen kao i svake godine.
“Cijepljenje traje skoro mjesec dana. Prvenstveno se cijepe osobe starije od 65 godina i kronični bolesnici. Iako taj broj može biti i veći, cjepiva imamo na raspolaganju, svi zainteresirani koji spadaju u ove grupe, trebali bi se javiti svojim liječnicima i cijepiti se”, poziva epidemiolog Miljenko Ljubić.
