Povijesne znamenitosti i baština, brojne rijeke i jezera, krš i istovremeno ravničarski i poljoprivredni kraj. Mnoge cestice i bike rute nastale su uz rub Hrvatske i Jadranskog mora, te produžetka Dinarida i Zabiokovlja. Od Mostara, preko Počitelja i Ćirine pruge kao bike staze, nastala je nova biciklistička priča koja se sada nastavlja prema Ljubuškom, Širokom Brijegu, Grudama i Posušju. Rijeke Neretva i Trebižat, te brojni lokaliteti, kulturne i prirodne ljepote, restorani i hoteli odličan su mamac na bike rutama. Koje su umrežene u novi bike proizvod i time su stvoreni uvjeti za dolazak cikloturista u Hercegovinu.
Izvor: Licencirane fotografije / Autor: montaža: Dražen Breitenfeld
Završetak EU projekta ‘Biciklističke rute za unapređenje prirodne i kulturne baštine Hercegovine i Crne Gore – Cycling Rural’ bio je dobar povod za posjet Zapadnoj Hercegovini. Prepunoj divljih cesta i malih puteva koji su sada označeni na novim bike kartama koje su vidljive i u digitalnom izdanju. Cikloturisti sada imaju na jednom mjestu sve što im je potrebno za pedaliranje, ali i za novi doživljaj s bicikla kazala je Ana Soldo iz vladinog ureda za europske integracije županije ‘Zapadnohercegovačke’.
‘Herzegovina Bike’ je pak već prepoznatljiv brend za cikloturizam na ovim prostorima i sa svojim prvim bike projektom ‘Ćirina pruga’ otvorio i pokrenuo druge velike EU projekte, na području razvoja cikloturizma koji prepoznaju kulturnu baštinu, lokalne vrijednosti i znamenitosti. Projekt pruža priliku da se bolje upozna ovo područje bogato krškim rijekama i prirodnim ljepotama, a prepuno je prapovijesnih nalazišta, naime na svakom koraku su na primjer ostaci iz rimskog doba, brojni muzeji i galerije.
Zanimljiva ruta je ‘Franciskana’ koja povezuje franjevačke samostane u županiji. A u jednom takvom u Humcu kraj Ljubuškog je najstariji muzej u Bosni i Hercegovini koji ima pregršt vrijednosti poput ploče iz 12. stoljeća što je najstariji pisani trag hrvatskog jezika na ovim prostorima. A neki od nalaza su čak iz prahistorijskog brončanog i željeznog doba.
Imao sam prilike proći dio novih bike ruta od poznatih slapova Kravice, preko Ljubuškog i poznatog Baginog mosta, pa zatim voziti se uz Trebižat sve do slapa Čeveljuša. Pri tom sam se dosta zadržao na Kravicama gdje je uređen sustav posjećivanja, te izgrađeni prateći infrastrukturni sadržaji. Sezona kupanja je u punom jeku, a još je otvoren priručni most koji se s dolaskom većeg vodostaja uklanja. Tu je nekoliko restorana, a može se i na vožnju čamcem do samih slapova. Koji su vrlo atraktivni, pa posjetitelji mogu i prići uz rijeku do samih kaskada i sedri.
Moj pratitelj Mirko Luburić iz bike kluba ‘Ljubuški’ potom me proveo na desnu obalu rijeke gdje smo trail vožnjom kroz bujnu vegetaciju išli uz Trebižat koji podsjeća na prizore iz surove divljine. Ne bez razloga razmišlja se i o robinzonskoj ponudi uz rijeku. Za čas smo već bili u civilizaciji i mirnom i tihom hercegovačkom kršu. Prošli smo uz rimsko nalazište koje smo razgledali kao i samostan u Humcu koji je ujedno i muzej. Pa na ruti smo kulturne baštine koja baš pruža savršen spoj s egzotikom Hercegovine.
Inače u sklopu projekta postavljen je i ‘Bike Friendly Standard’ koji je objedinio hotele, restorane i atrakcije u bike ponudu na rutama. Tako je i poznati hotel Bigeste u Ljubuškom dobio bike oznaku, Etno selo u Međugorju, restoran Most itd. Izgrađeno je i nekoliko funkcionalnih i urbanih bike odmorišta koji su jedni od najljepših koje sam do sada vidio. Jednostavni, vedri s puno boja, a opet odlično će služiti onima kojima su namijenjeni, turistima na dva kotača.
Još malo smo uz bistri Trebižat, uz koji uzvodno imamo sada oko 12 kilometara lagane vožnje s puno romantike po kruni nasipa. Pri tome mijenjamo strane svaki čas prelazeći preko pet malih mostova koji potječu iz vremena AustoUgarske. Došli smo i na nekoliko izletišta koji su u originalnom kamenom izdanju vrlo privlačna za okrepu i boravak. Uz pristupe rijeci, ali i uživanje na obalama ili uz njih. Terase svakog restorana nadvile su se na Trebižat tako da pružaju idilu i vrlo atraktivan boravak. Slap Čeveljuša i nešto udaljenija hidroelektrana, te područje ‘Peć Mlini’ gdje izvire i jedna od matica Trebižata vrlo su lijepi i uređeni s turiste. Kanjon uz dovodni tunel iz akumulacije izgledaju mistično, ali i vrlo su korisni jer su stvoreni uvjeti za regulaciju i poboljšanje uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju i navodnjavanje. Naime na ovom području povrće se uzgaja i raste cijelu godinu. Već je izrastao novi karfiol i kupus, a paradajza se crveni izdaleka u nepreglednim plantažama.
Ruta koja sam vozio duga je oko četrdeset kilometara i može se planirati kao cjelodnevni bike izlet zbog lijepih vizuala, mogućnosti kupanja ili korištenja drugih sadržaja uz rijeku. Bogata je gastro ponuda, od mesa koji se ovdje puno jede i namirnica koje ovdje rastu, ali se može guštati i u morskoj i riječnoj ribi. Već spomenuta velika ponuda kulturne baštine naprosto mami za upijanje povijesnih vrijednosti na ruti. Sigurno ćete napraviti puno dobrih fotografija, a svakako si ostavite vrijeme za posjet kuli Herceg Stjepana koja je na jednoj od dvadesetak bike ruta, a nadvila se na grad na uzvisini Ljubuša. S koje polijeću paraglajderi, a uređena poletna staza na umjetnoj travi fascinirat će svakog, ali i pogledi koji nestaju zajedno s paraglajderima na horizontima Hercegovine.
Puno razloga za zadovoljstvo prilikom predstavljanja projekta ‘Rural Cycling’ imao je i Ivan Jurilj ravnatelj vladinog EU ureda zapadnohercegovačkog kantona koji je rekao da je ovog tek početak razvoja cikloturizma na ovom području te da ovaj projekt označava podizanje kvalitete i potpuno nove turističke ponude. Sada su stvoreni preduvjeti za dolazak većeg broja ciklturorista i ih želimo privući da obiđu naš kraj, ali otkriju, istraže i posjete sve ono što imamo. Cilj je doći na EU bike scenu i da Hercegovina bude prepoznata kao bike destinacija. Na tome jako radimo i ovo su nam tek prvi koraci. Zbog potencijala cijele BiH, a i područja Hercegovine koja je tik do mora, u produžetku smo Dinarida i Biokovlja gdje idu mnoge već postavljenje pješačke i bike rute. Mi smo logičan nastavak i naslanjamo se već na uvriježenu bike i hike mrežu. Također tu su i mogući bike koridori sa sjevera prolaze kroz Hercegovinu dalje prema jugu. Već i ovaj bike projekt predvidio je prekograničnu suradnju i povezivanje ovog dijela Hercegovine i područja Herceg Novog – zaključuje Jurilj.
O projektima s područja cikloturizma govorio je i Toni Zorić koji je s razlogom ponosan na postignuto, te skrenuo pozornost na svu prednost izgradnje bike infrastrukture. U sklopu projekta ‘Rural Cycling’ nabavljeno je i dvadesetak mtb bicikla koji će služiti za iznajmljivanje turistima, a njih će moći koristiti i lokalni stanovnici, te bike klubovi koji su velika podrška i potpora razvoju cikloturizma u Hercegovini. Kako bi rute živjele na njima se stalno mora nešto događati. Eventi i izleti su ti koji privlače i populariziraju vožnju biciklom u turističke i rekreativne svrhe. Najavivši već za proljeće druge godine nove promotivne vožnje i aktivnosti oko nastavka i predstavljanja novih dionica na bike ruti ‘Ćirine pruge’ uz dolinu Neretve. Kao i niz aktivnosti koje će unaprjeđivati upravo predstavljeni bike projekt koji ide kroz ruralni dio Zapadne Hercegovine.