„S analitičarom Maxom Primorcem i nizom drugih ljudi koji su bliski Trumpovoj administraciji postoje dubinski kontakti iz Mostara i Zagreba“, rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne politolog Danijel Vidović komentirajući stav zaklade The Heritage Foundation oko Južne plinske interkonekcije.
Vidović je kazao kako je projekt Južne plinske interkonekcije izgledao kao privatni projekt veleposlanika Murphya koji je tiho otišao i dosta ljudi ostavio na cjedilu. „Uvjeren sam da s ovom Trumpovom administracijom možemo napraviti puno više iskoraka u smjeru rješavanja hrvatskog pitanja u BiH.“
Schmidt ima deficit
Izrazio je sumnju u gašenje američkog veleposlanstva u Sarajevu. „Ne tako brzo, ali u nekom doglednom vremenu bit će imenovan veleposlanik u BiH“, kazao je Vidović i dodao da će doći do reduciranja kadrova unutar veleposlanstava na cijelom prostoru. „Znamo da je dosta domaćih službenika primarno Bošnjaka radilo u američkom veleposlanstvu i da su suptilno, ali ipak uspjeli modificirati određena politička stajališta koja bi se u State Departmentu uzimala zdravo za gotovo – to više neće biti slučaj.“
Kazao je kako Christian Schmidt u zadnje vrijeme istupa ispred Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, a ne kao visoki predstavnik. „To je sada neki taktički potez, a Schmidt ima taj deficit da nije prošao proceduru imenovanja i Srbi su u pravu kada to kažu – to je činjenica.“
Komentirao je izjavu Milorada Dodika gdje Hrvatima poručuje da „iz naftalina izvuku planove o Herceg-Bosni“ te je kazao kako „ne laje pas radi sela nego radi sebe“ i dodao je kako hrvatski politički predstavnici poučeni višegodišnjim pa i mnoštvom negativnih iskustva s međunarodnom zajednicom imaju čistu poziciju. „Sviđalo se to nama ili ne pripadamo Zapadu i zapadnoj civilizaciji u tom kontekstu nemamo upitnike iznad glave koje imaju Srbi i Bošnjaci. Nemamo ni luksuz da idemo glavom kroz zid i mora se dobro promisliti, donijeti strateške odluke u koordinaciji s političkim Zagrebom, a i ostalim našim saveznicima u svijetu“, rekao je Vidović.
Srbi razjedinjeni
Dragan Čović zbog toga, objašnjava Vidović, nakon nenajavljenog sastanka s Dodikom poziva na mir i stabilnost te da je to u ovom trenutku racionalna izjava. „Čović se postavio kao medijator između bošnjačkog i srpskog dijela vladajuće strukture te njegove izjave zvuče iluzorno, ali u kontekstu kako izaći iz ove krize to je jedna dobra pozicija i na njoj treba ustrajati“, poručio je Vidović. Vidović je izrazio sumnju da će Srbi napustiti institucije BiH. „Jednostavno Dodik nema jedinstvo sa srpskom oporbom, a ne vidim ni da su ljudi u RS-u nešto pretjerano zainteresirani za to.“
Rekao je kako kreiranje američke politike na Balkanu nije započelo u punom smislu. „Nadam se kako će na neki način to preslagivanje Hrvate u BiH dovesti u povoljniji položaj jer imamo šansu dobro se pozicionirati.“ Dodao je kako se u tu cijelu priču mogu uklopiti sva tri konstitutivna naroda u BiH.
HNS u kriznim vremenima
Rekao je kako mu je žao što Predsjedništvo i Glavno vijeće HNS-a, u ovim kriznim vremenima, djeluje u krnjem sastavu. „Nakon zadnjeg sastava HNS se sveo na HDZ BiH kao dominantnu stranku. Ima nekoliko lokalnih stranaka, ali bez druge i treće oporbene stranke to nije ozbiljna priča.“ Smatra kako bi se trebalo učiniti sve da sjednu za stol, kao što trebaju sjesti Milanović i Plenković „slično se trebaju ponašati i hrvatski političari u BiH“.
Naglasio je kako bi HNS trebao imati svoju ulogu te da razumije kako postoje razne politike i neslaganja, ali da u kriznim vremenima treba sjesti. „HDZ BiH bi trebao prepoznati da je i njemu u interesu nekada se preznojiti i dati nešto ne zbog slike prema vani nego zbog samih sebe. Ako imaš kvalitetnu oporbu i ti ćeš biti bolji“, poručio je Vidović.
Kazao je kako su događaji na relaciji Sarajevo – Banja Luka i Schmidt – Banja Luka finalni test, da se dođe do dogovora oko izbornog zakona, prema političkom Sarajevu sada kada se očekuje rasplet. „Nadam se da će se u Sarajevu dogoditi neka snaga, koju još ne vidim na sceni, a koja bi mogla iskreno razgovarati s Hrvatima.“
Više o svemu u videu emisije Kompas.
