Martin Golik iz Samobora krenuo je pješice na put dug 500 km prema Međugorju 6. lipnja, a na odredište, ispred međugorske crkve sv. Jakova, stigao je u nedjelju 20. lipnja u popodnevnim satima.
Zadnja tri dana pridružio mu se još jedan Martin (45 god.), hodočasnik iz Poljske koji također, kroz 4 države (Poljska, Slovačka, Mađarska, Hrvatska), na putu od 1300 km hoda prema Međugorju.
Iza Martina Golika nalaze se 33 godine života s problemima. Raspad obitelji, bratovo samoubojstvo, nesloga s drugim bratom, financijski nered, ovisnosti, odgoj ulice… doveli su ga do osobnog obraćenja krajem 2013. godine. Od tada pokušava posložiti stvari u svom životu, poslu, odnosu prema Bogu u bližnjima. Traži blagoslov za svoju ranjenu obitelj, za svoje rane i prosvjetljenje za budući životni poziv i prave korake. Zbog toga se odlučio na ovo pješačko hodočašće prema Međugorju, žedan odgovora. Žedan svjetla. Žedan milosti!
Na dugom putu svjedočio je brojnim iznenađenjima Providnosti. Utočišta i prenoćišta je tražio i dobio najprije u crkvama i samostanima, a samo dva puta u obiteljskim kućama, okrepljujući se svakodnevnom Euharistijom.
Nakon dolaska u Međugorje planira se zadržati i potražiti posao kako bi mogao ostati do Mladifesta na kojem nije nikada bio te stoga žarko želi sudjelovati.
I ovim putem pozivamo sve vas dragi čitatelji da Martina stavite u svoje molitve kako bi mu Bog pokazao put, a Kraljica Mira ispunila sve njegove rane i praznine svojom majčinskom ljubavi! A svaka pomoć u Međugorju sigurno će mu dobro doći!
